OVI LJUDI SU SPOKOJNI I U RATU, I U GLADI, I U BOLESTI, I U NEPRAVDI! Sveti Siluan Atonski otkrio i kako to postižu!
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče.
Sveti Oci su učili da bez smirenja nema spasenja.
Smirenje u pravoslavlju je jedno od najuzvišenijih duhovnih stanja temelj duhovnog života, vrh hrišćanske vrline, i kapija Carstva nebeskog, ali ujedno jedno i od najmanje shvaćenih. To nije samo "skromnost" ili "poniznost" u uobičajenom smislu, već duboko, unutrašnje stanje srca koje dolazi iz pravog znanja o sebi pred Bogom.
Smirenje je istinsko viđenje sebe onakvim kakav zaista jesi pred licem Božijim. To je prepoznavanje sopstvene nemoći, grešnosti, zavisnosti od Boga - ne samo rečima, već u dubini bića. Smiren čovek ne pokušava da se prikazuje boljim pred drugima, niti da opravdava sebe. On ne traži slavu, pohvale ni potvrde, jer zna da je sve što ima i nema, kao i sve što mu se dešava - dar od Boga.
Sveti oci su učili da bez smirenja nema spasenja. Sveti Siluan Atonski kaže: "Drži um svoj u adu, i ne očajavaj." To znači da onaj koji se istinski smiruje, vidi sebe kao nedostojnog Carstva Božijeg, ali se ne prepušta očaju, već veruje u Božiju milost. Smirenje donosi duhovni mir, izmirenje s drugima, prestanak osude, slobodu od gordosti...
Mnogi govore o smirenju, ali ga malo ko poznaje iznutra. Problem je u tome što smirenje nije veština koja se uči intelektualno. Ono ne dolazi čitanjem, niti spoljnim ponašanjem (tišina, povlačenje, neprotivrečenje) ako nije potkrepljeno unutrašnjim preobražajem.
Smirenje se stiče kroz podvig (trpljenje, post, molitvu, borbu sa strastima), iskušenja (bolesti, gubitke, nepravde koje nas lome i čiste, poslušnost (duhovnom ocu, Crkvi, Bogu) i najviše kroz blagodat Božiju, koja dolazi kada čovek vidi i prizna svoje duhovno siromaštvo.
Jeromonah Stefan Rajčić je u jednom intervju objasnio šta je smirenje u praksi i kad ćemo znati da smo ga dostigli. On je to objasnio citirajući jednog duhovnika kako je to objasnio verniku koje nikako nije to mogao da shvati.
- Tad ga je duhovnih pitao da li više voli zimu ili leto, on mu je odgovorio da "logično leto". Onda ga je pitao da li više voli voli ponoćne službe ili liturgiju. Ovaj je odgovorio da više voli liturgiju. Da li više voli post ili mrs, ovaj je odgovorio mrs, da li više voli Božić ili Vaskrs, ovaj je odgovorio Vaskrs jer je svečaniji - počeo je otac Stefan pa poentirao:
- E kaže mu duhovnik: "Onoga trenutka, kada budeš živeo u takvom uverenju da ti je svejedno da li zima ili leto, da li je ponoćna služba ili liturgija, da li je Božić ili Vaskrs, to je kompletno smirenje.
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče. Božja ruka je uvek pružena, spremna da nas podigne, uteši i vodi, ali da bismo tu pomoć istinski osetili, potrebno je da mu se obratimo iskreno i sa verom. Svi oni koji su sumnjali u Sina Božjeg u velikom strahu i divljenju su posmatrali to nebesko znamenje, koje je sijalo neopisivom svetlošću, jačom od sunčeve. Sve što dolazi iz Božje ruke dolazi iz ljubavi.
OVI LJUDI SU SPOKOJNI I U RATU, I U GLADI, I U BOLESTI, I U NEPRAVDI! Sveti Siluan Atonski otkrio i kako to postižu!
KAD OSETITE NEKU NEVOLJU U KUĆI, SAMO OVU STVAR URADITE! Sveti Justin Ćelijski kaže da će tad sigurno stići Božja pomoć!
DAN KADA SU I NEVERNICI PRESTALI DA SUMNJAJU I PREŠLI U PRAVOSLAVLJE: Obeležavamo spomen na Pojavu Časnog krsta u Jerusalimu
KUDA KRENUTI KADA SE SVI PUTEVI ZATVORE I KAKO! Čuveni ruski svetac Sergej Radonješki imao je odogovor i na ovo pitanje
Ako zanemarimo prve duhovne rane koje nanosi zlo, pravoslavni svetac upozorava da nečastivi nastavljaju napade sve do poslednjeg daha – reči Svetog Jovana Zlatousta mogu potpuno promeniti vaš pogled na veru i pokajanje.
Sveti oci upozoravaju, a medicina objašnjava: kako razlikovati pravu duhovnu viziju od opasne iluzije.
Svetitelj iz 18. veka i veliki duhovnik ističe da su uzdržanje, molitva i čistota srca neophodni uslovi za dostojno pristupanje Svetoj Tajni Pričešća.
Politička stranka "Pravoslavna Rusija" poziva na zakonsku zabranu proslava Noći veštica u školama i javnim mestima, tvrdeći da ovaj praznik negativno utiče na mlade i potkopava hrišćanske i kulturne temelje zemlje.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Svetinja u Mrtvici, stara više od 15 vekova, našla se na ivici uništenja kada je osumnjičeni B. D. zapalio ikonostas i bogoslužbene knjige. Vernici su hrabro reagovali i sprečili katastrofu, a manastir je i ovog puta odoleo zlu.
Ovaj tradicionalni kolač, nekada nezaobilazan na prazničnim trpezama, spaja tanke kore, domaći pekmez od šljiva i orahe u savršen spoj ukusa - brzo i lako se priprema, baš kao što su ga radile naše bake.
U trci za što više, mnogi ni ne primete kada im novac prestane da bude sredstvo, a postane – gospodar.