OVI LJUDI SU SPOKOJNI I U RATU, I U GLADI, I U BOLESTI, I U NEPRAVDI! Sveti Siluan Atonski otkrio i kako to postižu!
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče.
Sveti Oci su učili da bez smirenja nema spasenja.
Smirenje u pravoslavlju je jedno od najuzvišenijih duhovnih stanja temelj duhovnog života, vrh hrišćanske vrline, i kapija Carstva nebeskog, ali ujedno jedno i od najmanje shvaćenih. To nije samo "skromnost" ili "poniznost" u uobičajenom smislu, već duboko, unutrašnje stanje srca koje dolazi iz pravog znanja o sebi pred Bogom.
Smirenje je istinsko viđenje sebe onakvim kakav zaista jesi pred licem Božijim. To je prepoznavanje sopstvene nemoći, grešnosti, zavisnosti od Boga - ne samo rečima, već u dubini bića. Smiren čovek ne pokušava da se prikazuje boljim pred drugima, niti da opravdava sebe. On ne traži slavu, pohvale ni potvrde, jer zna da je sve što ima i nema, kao i sve što mu se dešava - dar od Boga.
Sveti oci su učili da bez smirenja nema spasenja. Sveti Siluan Atonski kaže: "Drži um svoj u adu, i ne očajavaj." To znači da onaj koji se istinski smiruje, vidi sebe kao nedostojnog Carstva Božijeg, ali se ne prepušta očaju, već veruje u Božiju milost. Smirenje donosi duhovni mir, izmirenje s drugima, prestanak osude, slobodu od gordosti...

Mnogi govore o smirenju, ali ga malo ko poznaje iznutra. Problem je u tome što smirenje nije veština koja se uči intelektualno. Ono ne dolazi čitanjem, niti spoljnim ponašanjem (tišina, povlačenje, neprotivrečenje) ako nije potkrepljeno unutrašnjim preobražajem.
Smirenje se stiče kroz podvig (trpljenje, post, molitvu, borbu sa strastima), iskušenja (bolesti, gubitke, nepravde koje nas lome i čiste, poslušnost (duhovnom ocu, Crkvi, Bogu) i najviše kroz blagodat Božiju, koja dolazi kada čovek vidi i prizna svoje duhovno siromaštvo.
Jeromonah Stefan Rajčić je u jednom intervju objasnio šta je smirenje u praksi i kad ćemo znati da smo ga dostigli. On je to objasnio citirajući jednog duhovnika kako je to objasnio verniku koje nikako nije to mogao da shvati.
- Tad ga je duhovnih pitao da li više voli zimu ili leto, on mu je odgovorio da "logično leto". Onda ga je pitao da li više voli voli ponoćne službe ili liturgiju. Ovaj je odgovorio da više voli liturgiju. Da li više voli post ili mrs, ovaj je odgovorio mrs, da li više voli Božić ili Vaskrs, ovaj je odgovorio Vaskrs jer je svečaniji - počeo je otac Stefan pa poentirao:
- E kaže mu duhovnik: "Onoga trenutka, kada budeš živeo u takvom uverenju da ti je svejedno da li zima ili leto, da li je ponoćna služba ili liturgija, da li je Božić ili Vaskrs, to je kompletno smirenje.
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče. Božja ruka je uvek pružena, spremna da nas podigne, uteši i vodi, ali da bismo tu pomoć istinski osetili, potrebno je da mu se obratimo iskreno i sa verom. Svi oni koji su sumnjali u Sina Božjeg u velikom strahu i divljenju su posmatrali to nebesko znamenje, koje je sijalo neopisivom svetlošću, jačom od sunčeve. Sve što dolazi iz Božje ruke dolazi iz ljubavi.
OVI LJUDI SU SPOKOJNI I U RATU, I U GLADI, I U BOLESTI, I U NEPRAVDI! Sveti Siluan Atonski otkrio i kako to postižu!
KAD OSETITE NEKU NEVOLJU U KUĆI, SAMO OVU STVAR URADITE! Sveti Justin Ćelijski kaže da će tad sigurno stići Božja pomoć!
DAN KADA SU I NEVERNICI PRESTALI DA SUMNJAJU I PREŠLI U PRAVOSLAVLJE: Obeležavamo spomen na Pojavu Časnog krsta u Jerusalimu
KUDA KRENUTI KADA SE SVI PUTEVI ZATVORE I KAKO! Čuveni ruski svetac Sergej Radonješki imao je odogovor i na ovo pitanje
Smirenje se u pravoslavlju smatra vrhunskom vrlinom ne zato što potiskuje druge vrline, već zato što ih u sebi sabira i osmišljava.
Dok savremeni čovek starost često posmatra kao period gubitka, slabosti i povlačenja iz života, otac Andrej Tkačov ukazuje na njenu dublju svrhu.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Pročitajte molitvene stihove posvećene Presvetoj Bogorodici i saznajte zašto vernici sa posebnom ljubavlju traže njeno zastupništvo i pomoć.
Iako se na Veliku Gospojinu završava dvonedeljno uzdržanje, pravilo zavisi i od dana u koji praznik pada.
Dok savremeni čovek starost često posmatra kao period gubitka, slabosti i povlačenja iz života, otac Andrej Tkačov ukazuje na njenu dublju svrhu.
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
U pravoslavnom hrišćanstvu brak ima svoj poredak, pa se muškarac vidi kao glava porodice, dok je žena pozvana da mu se povinuje.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Reditelj otkrio da su oba dela već snimljena u Italiji, a priča će biti nelinearna i obuhvatiće motive pakla, Šeola, pada anđela i porekla Satane. Premijera prvog dela zakazana je za Spasovdan 2027.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.