Samo iskreno pokajanje priprema dušu za svetu tajnu pričešća - bez njega pristupanje svetom putiru je prazan hod.
U vremenu brzog života, čestih iskušenja i površnih opravdanja retko ko zaista pogleda u sopstvenu dušu. Starac Sampson Sivers nas podseća da je pokajanje više od reči – to je put ka oslobođenju, jer greh koji nije istinski ostavljen može otežati dušu čak i pri pričešću.
- Za greh se obavezno treba kajati, ne samo tako što će biti saopšten svešteniku, nego je nužno da se prinese istinsko pokajanje. To znači da se čovek odrekne greha i više ga ne ponavlja. Kada smo sigurni da greh više ne ponavljamo, tada treba ponovo obavestiti sveštenika: greh se ne ponavlja – udostojite me pričešća Svetim Tajnama Hristovim. Tek tada se greh oprašta i razrešuje, i neće biti pomenut pri drugom dolasku Hristovom - govorio je starac Sampson.
Dodao je i sledeće:
- Ako prećutkujemo greh i pričešćujemo se Svetim Tajnama, a nismo ga zaista ostavili, taj greh ostaje. Takav čovek se pričešćuje na sopstvenu osudu. Postoji pravilo svetih otaca: pokajanje podrazumeva postati svestan greha, oplakivati ga, ispovedati, odreći se greha, bojati se greha i ne ponavljati ga više. Za to je važno tražiti pomoć i odbranu. Može se ispovedati, ali pričešće nije preporučljivo dok greh nije istinski ostavljen. Zbog toga se mnogi od nas osećaju bolesno, besno i nesrećno, sve zbog neispunjenog pokajanja.
Pouka starca Sampsona uči nas da život u pravoslavlju nije spoljašnji, već duboko unutrašnje iskustvo. Tek kada se greh istinski prepozna, oplakuje i ostavi, duša postaje spremna za susret sa Hristom kroz Svete Tajne. U suprotnom, formalno pričešće bez pokajanja samo pogoršava unutrašnji nemir.
Čitanje Jevanđelja za 25. petak po Duhovima
Shutterstock/Vitstyle
Jevanđelje
Druga Poslanica Svetog apostola Pavla Solunjanima, začalo 277 (3,6-18)
6. Zapovedamo vam pak, braćo, u ime Gospoda našega Isusa Hrista, da se klonite od svakoga brata koji živi neuredno, a ne po predanju koje primiše od nas. 7. Jer sami znate kako treba da se ugledate na nas, jer nismo živeli neuredno među vama, 8. niti smo zabadava jeli hleb u nekoga, no s trudom i mukom, radeći dan i noć, da ne bismo bili na teretu nekome od vas; 9. Ne kao da nemamo vlasti, nego da sebe damo vama za primer, da biste se ugledali na nas.
10. Jer kada smo bili kod vas, ovo smo vam zapovedali: „Ako neko neće da radi, neka i ne jede.” 11. Jer čujemo da neki među vama žive neuredno, ne rade ništa, a u sve se mešaju. 12. Zato takvima zapovedamo i molimo ih u Gospodu našem Isusu Hristu da mirno radeći svoj hleb jedu. 13. A vama, braćo, da ne dosadi dobro činiti. 14. Ako li ko ne posluša reči naše u ovoj poslanici, toga obeležite, i ne družite se s njim, da bi se posramio;
15. ali ga ne smatrajte kao neprijatelja, nego urazumljujte ga kao brata. 16. A sam Gospod mira neka vam da mir svagda i u svakoj prilici. Gospod sa svima vama! 17. Pozdrav mojom rukom, Pavlovom, što je znak u svakoj poslanici, ovako pišem: 18. „Blagodat Gospoda našega Isusa Hrista sa svima vama. Amin.”
Jevanđelje po Luki, začalo 73. (13,31-35)
31. U taj dan pristupiše neki fariseji govoreći mu: „Iziđi i idi odavde, jer Irod hoće da te ubije.” 32. I reče im: „Idite i kažite toj lisici: 'Evo izgonim demone i vršim isceljenja danas i sutra, a treći dan završiću'.” 33. Ali danas i sutra i prekosutra treba mi ići; jer prorok ne može poginuti izvan Jerusalima. 34. Jerusalime, Jerusalime, koji ubijaš proroke i kamenuješ poslane tebi, koliko puta htedoh da saberem čeda tvoja kao kokoš piliće svoje pod krila, i ne htedoste! 35. Eto, ostavlja vam se dom vaš pust. A kažem vam: nećete me videti dok ne dođe da rečete: „Blagosloven koji dolazi u ime Gospodnje!”
U jednoj od svojih poslednjih beseda, počivši vladika šumadijski podsetio je da Sveta Tajna zahteva post, molitvu i ispovest, a ne brzinske rituale, ističući značaj dublje duhovne pripreme i iskrenog susreta sa Bogom.
Njegove reči probijaju svakodnevnu hladnoću: oproštaj, sažaljenje i ljubav prema bližnjima nisu samo vrlina – to je put ka istinskoj veri i unutrašnjem miru, koji menja srce i svet oko nas.
Savet arhimandrita Kleope svaki vernik može primeniti odmah, kako bi život postao radostan, a u njemu da se vera ne uči samo rečima, već kroz dela i predanost.
U svedočanstvu Prepodobnog Jakova Calikisa krije se ohrabrenje koje razbija stid, podseća na silu svešteničkog blagoslova i vraća poverenje u isceljujuću moć iskrene ispovesti.
Dok svet zatrpava naše misli besmislenim znanjem i praznom radoznalošću, pouka Svetog Nikodima Agiorita pokazuje surov, ali efikasan put ka unutrašnjem miru: oslobađanje od suvišnog je jedini način da duša prepozna šta je zaista važno.
Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
U nedelju, 1. marta, biće osveštani krstovi i zvona hrama Svetog Save na Starom aerodromu, u prisustvu mitropolita Joanikija i brojnih vernika, čime izgradnja ulazi u posebno svečanu fazu.
U besedi za petak prve sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto Hristove reči o prvima i poslednjima razotkrivaju zabludu o uspehu, časti i moći i pokazuju po čemu se čovek zaista prepoznaje pred Bogom.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ruski jeromonah sa prelaza XIX i XX veka podseća da galama i povišen ton otvaraju vrata duhovnim iskušenjima, dok tišina i smirenje jačaju unutrašnju snagu i približavaju nas Božijoj milosti.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka objašnjava kako demonske sile u nama gube moć kada im se odlučno suprotstavimo – jednostavan put ka duhovnoj pobedi koji svakog može inspirisati.
Zašto ni spoljašnji mir ni uređeni život ne donose spokoj duši – snažne reči velikog pravoslavnog podvižnika razotkrivaju skrivene strasti koje čoveka udaljavaju od Boga i upozoravaju na najopasniji greh među njima.
Strah od sopstvene dubine mnoge udaljava od mira, ali duhovno iskustvo pokazuje da se upravo iza unutrašnje borbe krije put ka isceljenju i blagodat koja menja čovekov život.
U besedi za petak prve sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto Hristove reči o prvima i poslednjima razotkrivaju zabludu o uspehu, časti i moći i pokazuju po čemu se čovek zaista prepoznaje pred Bogom.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka objašnjava kako demonske sile u nama gube moć kada im se odlučno suprotstavimo – jednostavan put ka duhovnoj pobedi koji svakog može inspirisati.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka objašnjava kako demonske sile u nama gube moć kada im se odlučno suprotstavimo – jednostavan put ka duhovnoj pobedi koji svakog može inspirisati.
Nakon uznemirujućih tvrdnji o stanovima, poslovnim zgradama i promeni izgleda Svetosavskog platoa, SPC se oglasila saopštenjem koje razdvaja urbanističke planove od onoga što predstavlja stvarni interes Crkve.