U OVOM SLUČAJU ĆUTANJE JE RAVNO NAJVEĆEM GREHU: Opomena Svetog Simeona Novog Bogoslovа koju ne smemo ignorisati
Ravnodušnost nije zaštita duše, upozorava svetitelj, već put ka osudi i gubitku večnog života.
Ruski jeromonah sa prelaza XIX i XX veka podseća da galama i povišen ton otvaraju vrata duhovnim iskušenjima, dok tišina i smirenje jačaju unutrašnju snagu i približavaju nas Božijoj milosti.
U svakodnevnoj gužvi i ubrzanom tempu života mnogi od nas nesvesno povise ton, ne shvatajući da time otvaraju vrata duhovnom zlu. Kako u jednoj od svojih duhovnih pouka kaže Prepodobni Sampson Ispovednik, ruski jeromonah koji je živeo na prelazu XIX i XX veka, povišen ton dolazi iz gordosti i kada galamimo – samo otvaramo vrata gordosti koju sveti oci nazivaju korenom svih grehova.
– Treba se starati da, uz pomoć Božiju, u sebi razvijamo krotost i smirenje, radi čega je neophodno nikada ne povišavati, bez krajnje nužde, glas. Glas povisuje gordeljivi, samohvalisavi, samoljubivi mrtvac i onaj koga je Bog ostavio – govorio je starac Sampson Siver.
Pouka starca Sampsona Sivera nije samo savremena opomena, već suštinska duhovna istina pravoslavlja. Krotkost i smirenje čuvaju nas od gordosti, samoljublja i duhovne slabosti. One otvaraju srce Božijoj milosti i pokazuju da je prava snaga u tišini i unutrašnjem miru. Svako ko želi da njeguje svoj duhovni život može u ovim rečima pronaći putokaz ka veri, ravnoteži i istinskom unutrašnjem ispunjenju.

Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Korinćanima, začalo 164 (15,58; 16,1-3)
58. Zato, braćo moja mila, budite čvrsti, nepokolebivi, napredujte neprestano u delu Gospodnjem, znajući da trud vaš nije uzalud u Gospodu.
1. A što se tiče milostinje za svete, kao što uredih po Crkvama galatijskim, tako činite i vi. 2. Svakog prvog dana nedelje, neka svaki od vas ostavlja kod sebe sakupljajući koliko može, da ne bivaju prikupljanja onda kada dođem. 3. A kada dođem, one koje izaberete poslaću sa pismima u Jerusalim da odnesu vašu milostinju.
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Solunjanima, začalo 270 (4,13-17)
13. Nećemo pak, braćo, da vam bude nepoznato šta je sa onima koji su usnuli, da ne biste tugovali kao oni koji nemaju nade. 14. Jer ako verujemo da Isus umre i vaskrse, tako će i Bog one koji su usnuli u Isusu dovesti s Njim. 15. Jer vam ovo kazujemo rečju Gospodnjom da mi koji budemo živi o dolasku Gospodnjem, nećemo preteći one koji su usnuli. 16. Jer će sam Gospod sa zapovešću, glasom arhanđela i sa trubom Božijom, sići s neba, i prvo će mrtvi u Hristu vaskrsnuti; 17. a potom mi živi koji ostanemo bićemo zajedno s njima uzneseni na oblacima u sretanje Gospodu u vazduhu, i tako ćemo svagda s Gospodom biti.
Jevanđelje po Luki, začalo 19. (5,17-26)
17. I dogodi se jednoga dana kad on učaše, seđahu onde fariseji i zakonici koji bejahu došli iz sviju sela galilejskih i judejskih i iz Jerusalima; i bi sila Gospodnja da ih isceljuje; 18. I gle, ljudi donesoše na odru čoveka koji beše oduzet, i tražahu kako da ga unesu i polože pred njega. 19. I ne našavši kuda bi ga uneli od naroda, popeše se na kuću i kroz krov spustiše ga sa odrom na sredinu pred Isusa. 20. I videvši veru njihovu reče mu: „Čoveče, opraštaju ti se gresi tvoji."
21. I počeše pomišljati u sebi književnici i fariseji govoreći: „Ko je ovaj što govori hule? Ko može opraštati grehe osim jedini Bog?” 22. A razumjevši Isus pomisli njihove, odgovarajući reče im: „Šta pomišljate u srcima svojim? 23. Šta je lakše, reći: ‘Opraštaju ti se gresi tvoji‘, ili reći: ‘Ustani i hodi?‘ 24. Ali da znate da vlast ima Sin Čovečiji na zemlji opraštati grehe”, - reče uzetome: „Tebi govorim, ustani i uzmi odar svoj i idi domu svome.” 25. I odmah ustade pred njima, i uze na čemu ležaše, i otide domu svome slaveći Boga. 26. I svi se zadiviše, i slavljahu Boga, i ispunivši se straha govorahu: „Čuda se nagledasmo danas!”
Ravnodušnost nije zaštita duše, upozorava svetitelj, već put ka osudi i gubitku večnog života.
Ako zanemarimo prve duhovne rane koje nanosi zlo, pravoslavni svetac upozorava da nečastivi nastavljaju napade sve do poslednjeg daha – reči Svetog Jovana Zlatoustog mogu potpuno promeniti vaš pogled na veru i pokajanje.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
Veliki pravoslavni duhovnik i svetitelj ostavio je snažnu poruku o nevidljivoj bitki koja odlučuje sudbinu duše — i otkrio zašto pogled može biti naš najveći saveznik ili pad.
Ava Justin otkriva kako molitva postaje tajno i moćno oružje protiv unutrašnjih neprijateljskih sila.
Dok mnoge obuzima strah i nesigurnost, svetitelj iz Gruzije ostavlja pouku koja budi nadu: prava snaga nije u onome što dolazi spolja, već u veri koja gori u srcu i ne može biti ugašena.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Sveti Jakov bio je sin pravednog Josifa, zaručnika Presvete Bogorodice, i brat Gospodnji po telu, kako ga naziva crkveno predanje.
Vladimir je bio desna ruka dvojici patrijarha.
Crkva nas podseća da pomoć ne mora uvek da bude vidljiva i opipljiva.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Razjareni neznabošci želeli su da ga ubiju, ali se tada dogodilo čudo koje je promenilo njihov odnos prema svetitelju.
Najviše se patrijarhu Porfiriju poslednjih dana zamera što još nije čestitao Studentskoj listi, a to su uradili i Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, ali i beogradski nadbiskup i kardinal Ladislav Nemet
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Želeći da se zaštite od zla, mnogi nesvesno upadaju u stanje koje im oduzima spokoj i udaljava ih od istinske vere.
Dugogodišnji čuvar kivota Svetog Vasilija Ostroškog govorio je bez zadrške o gordosti - o grehu koji čoveka sprečava da se spusti do istine o sebi i da u pokajanju pronađe mir duše.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Crkva nas podseća da pomoć ne mora uvek da bude vidljiva i opipljiva.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Posebno mesto u duhovnom životu ima zahvalnost Gospodu, čak i u trenucima kada nam se čini da za nju nema razloga.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.
Sveti Jakov bio je sin pravednog Josifa, zaručnika Presvete Bogorodice, i brat Gospodnji po telu, kako ga naziva crkveno predanje.
Vladimir je bio desna ruka dvojici patrijarha.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Razjareni neznabošci želeli su da ga ubiju, ali se tada dogodilo čudo koje je promenilo njihov odnos prema svetitelju.
Pravo na sud pripada isključivo Bogu.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Brige zbog novca i materijalne sigurnosti mogu postati veliki teret, naročito kada čovek ne zna odakle da počne i kako da izađe iz teške situacije.