AKO ČOVEKA ZADESI SMRT, A DA PRE TOGA OVO NIJE URADIO, SIGURNO IDE U PAKAO! Prepodobni Varsanufije Optinski o grehu o kojem se malo priča!
Srce pravoslavnog odnosa prema grehu jeste pokajanje.
Pravoslavni podvižnici su savetovali da se ne veruje svakom snu.
Mnogi ljudi se pitaju da li su snovi samo plod mašte ili kroz njih čovek može da primi poruku od Boga.
Pravoslavna crkva uči da snovi mogu imati različito poreklo, zbog čega im treba pristupati s velikom opreznošću i rasuđivanjem.
Sveti Oci govore da najveći broj snova nastaje od čovekovih svakodnevnih misli, briga, želja i sećanja. Ono što čovek tokom dana nosi u srcu i umu često se tokom noći pretvara u snove.
Međutim, postoje i snovi koji dolaze od demonskih sila.
Takvi snovi najčešće unose nemir, strah, gordost, radoznalost ili čoveka navode da poveruje da je dobio posebno otkrivenje. Demoni, upozoravaju Sveti Oci, mogu se pojaviti čak i u obličju svetitelja ili anđela da bi čoveka prevarili i odveli u duhovnu obmanu.
S druge strane, Bog je kroz istoriju spasenja pojedinim ljudima otkrivao svoju volju i kroz snove.
O tome svedoči i Sveto pismo. Ipak, snovi koji su od Boga ne ostavljaju iza sebe smućenost i uznemirenost, već dubok mir, smirenje i podsticaj na pokajanje. Takvi snovi ne uzdižu čoveka iznad drugih niti ga navode na samouverenost, već ga privode Bogu i jačaju njegovu veru.
Upravo zato pravoslavni podvižnici nisu savetovali da se veruje svakom snu.
Smatrali su da je opasno samostalno tumačiti ono što se vidi tokom noći jer čovek lako može pomešati Božje dejstvo sa sopstvenim mislima ili demonskom prevarom. Kada san ostavi snažan utisak, potrebno je potražiti savet duhovno iskusnih ljudi i ne donositi zaključke na osnovu sopstvenog rasuđivanja.
O tome je govorio i Prepodobni Varsanufije Optinski:
- Kada u snu ugledaš oblik krsta, znaj da je taj san istinit i da je od Boga. Ali, potrudi se da od Svetih dobiješ tumačenje tog sna i nemoj verovati svojoj pomisli.
Srce pravoslavnog odnosa prema grehu jeste pokajanje.
Suština liturgije je pričešće vernih istinitim telom i krvlju Gospoda Isusa Hrista u vidu hleba i vina.
Pravoslavna duhovnost jasno razlikuje zdrav od štetnog odmora.
Sećanje na upokojene prirodan je deo života i vere.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu mati Paraskevu, Svetu Petku, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Nestora. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Sabine Avilske, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Sveti oci često ističu da je vezivanje za snove duhovno opasno, jer može voditi u prelest
Otac Aleksandar kaže da san može da bude neka vrsta introspekcije za čoveka, ali opet, saglasno predanju svetih otaca, ali i obazrovosti koja je uvek potrebna, uvek se treba obratiti duhovnika kad neko sanja snove koje su ih na ovakav način uznemirili.
Kada se u jednoj porodici sudare pravoslavna vera, naučna medicina i narodni običaji, često nastaju nesporazumi. Protojerej Andrej Efanov objašnjava kako prepoznati istinsku duhovnu pomoć i razlikovati je od sujeverja i zašto je važno osloniti se na Crkvu i molitvu.
Dok većina otaca Crkve ističe značaj evharistijskog sabranja, jedan od najvećih duhovnika 19. veka, optinski starac Varsonufije, ukazao je na jutrenje kao trenutak kada mi sami prinosimo sebe Bogu, za razliku od službe kada nam se Isus Hristos prinosi na žrtvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu mati Paraskevu, Svetu Petku, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Nestora. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Sabine Avilske, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.