AKO ČOVEKA ZADESI SMRT, A DA PRE TOGA OVO NIJE URADIO, SIGURNO IDE U PAKAO! Prepodobni Varsanufije Optinski o grehu o kojem se malo priča!
Srce pravoslavnog odnosa prema grehu jeste pokajanje.
Pravoslavni podvižnici su savetovali da se ne veruje svakom snu.
Mnogi ljudi se pitaju da li su snovi samo plod mašte ili kroz njih čovek može da primi poruku od Boga.
Pravoslavna crkva uči da snovi mogu imati različito poreklo, zbog čega im treba pristupati s velikom opreznošću i rasuđivanjem.
Sveti Oci govore da najveći broj snova nastaje od čovekovih svakodnevnih misli, briga, želja i sećanja. Ono što čovek tokom dana nosi u srcu i umu često se tokom noći pretvara u snove.
Međutim, postoje i snovi koji dolaze od demonskih sila.
Takvi snovi najčešće unose nemir, strah, gordost, radoznalost ili čoveka navode da poveruje da je dobio posebno otkrivenje. Demoni, upozoravaju Sveti Oci, mogu se pojaviti čak i u obličju svetitelja ili anđela da bi čoveka prevarili i odveli u duhovnu obmanu.
S druge strane, Bog je kroz istoriju spasenja pojedinim ljudima otkrivao svoju volju i kroz snove.
O tome svedoči i Sveto pismo. Ipak, snovi koji su od Boga ne ostavljaju iza sebe smućenost i uznemirenost, već dubok mir, smirenje i podsticaj na pokajanje. Takvi snovi ne uzdižu čoveka iznad drugih niti ga navode na samouverenost, već ga privode Bogu i jačaju njegovu veru.
Upravo zato pravoslavni podvižnici nisu savetovali da se veruje svakom snu.
Smatrali su da je opasno samostalno tumačiti ono što se vidi tokom noći jer čovek lako može pomešati Božje dejstvo sa sopstvenim mislima ili demonskom prevarom. Kada san ostavi snažan utisak, potrebno je potražiti savet duhovno iskusnih ljudi i ne donositi zaključke na osnovu sopstvenog rasuđivanja.
O tome je govorio i Prepodobni Varsanufije Optinski:
- Kada u snu ugledaš oblik krsta, znaj da je taj san istinit i da je od Boga. Ali, potrudi se da od Svetih dobiješ tumačenje tog sna i nemoj verovati svojoj pomisli.
Srce pravoslavnog odnosa prema grehu jeste pokajanje.
Suština liturgije je pričešće vernih istinitim telom i krvlju Gospoda Isusa Hrista u vidu hleba i vina.
Pravoslavna duhovnost jasno razlikuje zdrav od štetnog odmora.
Sećanje na upokojene prirodan je deo života i vere.
Sveti oci često ističu da je vezivanje za snove duhovno opasno, jer može voditi u prelest
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Otac Aleksandar kaže da san može da bude neka vrsta introspekcije za čoveka, ali opet, saglasno predanju svetih otaca, ali i obazrovosti koja je uvek potrebna, uvek se treba obratiti duhovnika kad neko sanja snove koje su ih na ovakav način uznemirili.
Duhovna praksa i te kako utiče na zdravlje.
Sveća je istovremeno znak žrtve i vere.
U besedi za petak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto za služenje Crkvi nisu dovoljni ni znanje ni ljudsko priznanje, već blagodat koja se prenosi od apostolskih vremena.
Svakodnevni vodič kroz Petrovski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama najvećih svetitelja pravoslavlja.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Egzarhat u Letoniji Moskva vidi kao nastavak širenja Carigrada i produbljivanje spora koji je počeo u Ukrajini.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.