EVO KADA PRIČEŠĆE MOŽE BITI OPASNO: Starac Sampson upozorava da oprost greha zahteva više od ispovesti
Samo iskreno pokajanje priprema dušu za svetu tajnu pričešća - bez njega pristupanje svetom putiru je prazan hod.
Pravoslavna duhovnost jasno razlikuje zdrav od štetnog odmora.
U vreme kada se potreba za odmorom često pretvara u kult spavanja, sve više se zaboravlja na duhovne posledice lenjosti i prekomernog telesnog sna.
Pravoslavna duhovnost jasno razlikuje zdrav od štetnog odmora - onog koji čoveku uzima snagu umesto da mu je vrati.
Protojerej Oleg Stenjajev, oslanjajući se na bogato iskustvo svetih otaca, govori da san nije greh, ali i zašto, kada pređe granicu, postaje ozbiljna prepreka duhovnom životu.
Protojerej Oleg Stenjajev započinje jasno:
- Nije greh spavati. Ali sve treba da zna svoje granice.
Pozivajući se na svetog i pravednog oca Jovana Kronštatskog, Stenjajev prenosi njegovo duboko viđenje života i snova:

- Naš život na zemlji je san, san i stalno i postepeno umiranje, a ne život; želim istinski, stvarni, Božanski život, svojstven biću stvorenom po liku i podobiju Božijem. Bože moj, kakve snove sanjamo kada spavamo noću, ujutru ili uveče! To su sanjarenja, fantazije, i to često grešne! To je gubljenje vremena za Boga, za život u ljubavi Božijoj...
U nastavku Stenjajev podvlači upozorenje svetitelja:
- Za one koji dugo spavaju, duhovni interesi postaju tuđi, molitva postaje teška, spoljašnja i bezdušna, a interesi plotski dolaze u prvi plan – hrana i piće, profit, igre, razne zabave. Prekomerni san je štetan, slabi dušu i telo.
Osvrćući se na duhovnu borbu koja se vodi i tokom sna, protojerej navodi reči svetog Jovana Lestvičnika:
- Kada legnemo u krevet, moramo biti posebno budni i trezni; jer se tada sam naš um, bez tela, bori sa demonima; i ako se desi da je sladostrasan ili ispunjen sladostrasnim snovima, onda dobrovoljno postaje izdajnik.
Naglašava i da snovi ne treba da imaju mesto u čovekovoj svesti po buđenju:
- Ako smo nešto sanjali u snu, onda se po buđenju toga ne sme sećati. Sveti Jovan je pisao: "Niko ne treba da zamišlja u svom umu tokom dana snove koji se dešavaju u snu; jer je to namera demona, da nas oskvrne snovima dok smo budni".
Stenjajev potom daje praktičan savet kako da se oslobodimo pamćenja snova:
- Želim da vam dam savet: da ne biste pamtili svoje snove, ne treba da pokušavate da se setite šta ste sanjali kada se probudite. Ljudsko pamćenje je tako ustrojeno da ako ne reprodukujemo san u svojoj svesti ujutru, kada se probudimo, nećemo ga se sećati.
Prekomerni san, prema njegovim rečima, vodi u lenjost, a Sveto pismo nas i u tom pogledu opominje:
- Prekomerni san čini čoveka lenjim. Pismo kaže: "Malo spavanja, malo dremanja, malo sklopljenih ruku da legneš: tada će tvoje siromaštvo doći kao putnik, i tvoja oskudica kao lopov". (Posl. 6:10-11).“
Na kraju, protojerej se osvrće i na savremene medicinske preporuke, potvrđujući da i medicina prepoznaje štetnost viška sna:
- Lekari kažu da je sedam-osam sati sna dovoljno da se osoba normalno odmori. Sve ostalo je prekomerno i štetno i za dušu i za telo.

Samo iskreno pokajanje priprema dušu za svetu tajnu pričešća - bez njega pristupanje svetom putiru je prazan hod.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Kroz jednostavnu priču o učitelju i njegovim učenicima, patrijarh Pavle je pokazao je da uzrok vike ne leži besu, već u razdvojenosti među ljudima.
Duhovni mir postao je retkost, gotovo privilegija koja izmiče većini ljudi.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Od drevnog Talmuda do modernih ceremonija: lomljenje stakla krije simbole radosti, opasnosti i neuništive veze.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.
Potresno svedočanstvo o duhovnom susretu s Bogorodicom koje otkriva kako se rađaju istinska vera, molitva i poverenje.