Dok mnoge obuzima strah i nesigurnost, svetitelj iz Gruzije ostavlja pouku koja budi nadu: prava snaga nije u onome što dolazi spolja, već u veri koja gori u srcu i ne može biti ugašena.
U vremenima kada svet sve brže srlja u neizvesnost, a srca ljudi preplavljuje nemir zbog onoga što dolazi, reči svetitelja zasijaju kao luč u tami. Glas jednog od najsvetijih podvižnika novijeg doba, Sveti Gavrilo Gruzijski, i danas odjekuje snagom koja budi dušu i podseća nas na ono najvažnije – živu i iskrenu veru u Gospoda.
– Činite dobro, da bi vas spasla vaša dobrota. Zemlja je već postala polu-pakao... Proizvodi, na koje stavljaju broj antihrista, ne mogu vam nauditi. To još nije pečat antihrista. Potrebno je izgovoriti molitvu „Oče naš“, prekrstiti se, pokropiti osveštanom vodom – tako se osvećuje svaka hrana... Šta god da se desi, ne gubite nadu u Boga. Gospod će urazumiti kako postupiti. Ko bude jak u veri – neće osećati ni glad, ni žeđ, niti će ga se dotaći prirodne katastrofe... Prava vera je u srcu, a ne u umu. Za antihristom će poći onaj koji veru bude imao u umu, a prepoznaće ga onaj koji veru bude imao u srcu – govorio je Sveti Gavrilo Gruzijski.
Njegove reči nisu poziv na strah, već na unutrašnje buđenje. Prava vera, kako je naglašavao, nije intelektualna konstrukcija, već oganj u srcu koji se ne gasi ni u najmračnijim vremenima. Zato ni najteže okolnosti ne mogu nadjačati onoga ko živi iznutra povezan s Bogom.
Čitanje Jevanđelja za 19. petak po duhovima, 17. oktobar
Shutterstock/Wirestock Creators
Jevanđelje
Poslanica Svetog Apostola Pavla Filipljanima, začalo 239 (1,27-30; 2,1-4)
27. Samo živite dostojno jevanđelja Hristova, da vas kada dođem vidim, ili ako vam ne dođem, da čujem za vas da stojite u jednome duhu, jednodušno boreći se za veru jevanđelja, 28. i ni u čemu da se ne plašite protivnika; to je njima znak pogibli, a vama spasenja, i to od Boga. 29. Jer je vama darovano za Hrista, ne samo da verujete u Njega, nego i da stradate za Njega,
30. imajući onu istu borbu kakvu kod mene videste i sad čujete o meni. 1. Ako, dakle, imate neku utehu u Hristu, ako li toplinu ljubavi, ako li zajednicu Duha, ako li saosećanje i samilost, 2. upotpunite moju radost, da isto mislite, da istu ljubav imate, jednodušni, jednomisleni: 3. Ništa ne činite iz prkosa, niti za praznu slavu, nego smirenjem smatrajte jedan drugoga većim od sebe. 4. Ne starajte se svako za svoje, nego svako i za ono što je drugih.
Jevanđelje po Luki, začalo 24. (6,17-23)
17. I sišavši s njima, stade na mestu ravnom i mnogo učenika njegovih; i mnoštvo naroda iz sve Judeje i Jerusalima, i iz primorja tirskog i sidonskog, 18. koji dođoše da ga slušaju i da se isceljuju od svojih bolesti, i koje su mučili duhovi nečisti; i isceljivahu se. 19. I sav narod tražaše da ga se dotakne; jer iz njega izlažaše sila i isceljivaše ih sve.
20. I on podignuvši oči svoje na učenike svoje govoraše: „Blaženi siromašni, jer je vaše Carstvo Božije. 21. Blaženi koji ste gladni sada, jer ćete se nasititi. Blaženi koji plačete sada, jer ćete se nasmejati. 22. Blaženi ste kad vas ljudi omrznu i kad vas odbace i osramote, i razglase ime vaše kao zlo zbog Sina Čovečijega,. 23. Radujte se u onaj dan i igrajte, jer gle, velika je plata vaša na nebu. Jer su tako činili prorocima ocevi njihovi.“
Jedan od najuticajnijih savremenih svetogoraca i učenik Svetog Siluana Atonskog poručuje da Crkva nije zajednica bezgrešnih, već brod na kome oni koji padaju ne odustaju od Boga ni jedni od drugih.
Ako zanemarimo prve duhovne rane koje nanosi zlo, pravoslavni svetac upozorava da nečastivi nastavljaju napade sve do poslednjeg daha – reči Svetog Jovana Zlatoustog mogu potpuno promeniti vaš pogled na veru i pokajanje.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
Veliki pravoslavni duhovnik i svetitelj ostavio je snažnu poruku o nevidljivoj bitki koja odlučuje sudbinu duše — i otkrio zašto pogled može biti naš najveći saveznik ili pad.
Patrijarh srpski Porfirije služio je Svetu liturgiju i obavio čin velikog osvećenja hrama, a nastojateljicu manastira, monahinju Zlatu, odlikovao činom igumanije.
Sveti starac govorio je bez uvijanja o onima koji zanemaruju svoje zdravlje, ali i o pogrešnom shvatanju vere zbog kojeg čovek odbacuje pomoć koja mu je pružena.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
Veliki gruzijski svetitelj ostavio je snažnu poruku o osuđivanju, dobroti i ljudskim slabostima, otkrivajući zašto osuda ne popravlja onoga kome je upućena, već najpre menja naše sopstveno srce.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 14. sedmice po Duhovima donosi snažnu poruku o krotosti, milosti i istini koja ne mora da bude izgovorena glasno da bi promenila čoveka.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Carigradski patrijarh poručio da očekuje obnovu punog jedinstva pravoslavnih i rimokatolika, pozivajući se na poredak prvog milenijuma, dok se otvara pitanje granica njegove crkvene nadležnosti.