Dok mnoge obuzima strah i nesigurnost, svetitelj iz Gruzije ostavlja pouku koja budi nadu: prava snaga nije u onome što dolazi spolja, već u veri koja gori u srcu i ne može biti ugašena.
U vremenima kada svet sve brže srlja u neizvesnost, a srca ljudi preplavljuje nemir zbog onoga što dolazi, reči svetitelja zasijaju kao luč u tami. Glas jednog od najsvetijih podvižnika novijeg doba, Sveti Gavrilo Gruzijski, i danas odjekuje snagom koja budi dušu i podseća nas na ono najvažnije – živu i iskrenu veru u Gospoda.
– Činite dobro, da bi vas spasla vaša dobrota. Zemlja je već postala polu-pakao... Proizvodi, na koje stavljaju broj antihrista, ne mogu vam nauditi. To još nije pečat antihrista. Potrebno je izgovoriti molitvu „Oče naš“, prekrstiti se, pokropiti osveštanom vodom – tako se osvećuje svaka hrana... Šta god da se desi, ne gubite nadu u Boga. Gospod će urazumiti kako postupiti. Ko bude jak u veri – neće osećati ni glad, ni žeđ, niti će ga se dotaći prirodne katastrofe... Prava vera je u srcu, a ne u umu. Za antihristom će poći onaj koji veru bude imao u umu, a prepoznaće ga onaj koji veru bude imao u srcu – govorio je Sveti Gavrilo Gruzijski.
Njegove reči nisu poziv na strah, već na unutrašnje buđenje. Prava vera, kako je naglašavao, nije intelektualna konstrukcija, već oganj u srcu koji se ne gasi ni u najmračnijim vremenima. Zato ni najteže okolnosti ne mogu nadjačati onoga ko živi iznutra povezan s Bogom.
Čitanje Jevanđelja za 19. petak po duhovima, 17. oktobar
Shutterstock/Wirestock Creators
Jevanđelje
Poslanica Svetog Apostola Pavla Filipljanima, začalo 239 (1,27-30; 2,1-4)
27. Samo živite dostojno jevanđelja Hristova, da vas kada dođem vidim, ili ako vam ne dođem, da čujem za vas da stojite u jednome duhu, jednodušno boreći se za veru jevanđelja, 28. i ni u čemu da se ne plašite protivnika; to je njima znak pogibli, a vama spasenja, i to od Boga. 29. Jer je vama darovano za Hrista, ne samo da verujete u Njega, nego i da stradate za Njega,
30. imajući onu istu borbu kakvu kod mene videste i sad čujete o meni. 1. Ako, dakle, imate neku utehu u Hristu, ako li toplinu ljubavi, ako li zajednicu Duha, ako li saosećanje i samilost, 2. upotpunite moju radost, da isto mislite, da istu ljubav imate, jednodušni, jednomisleni: 3. Ništa ne činite iz prkosa, niti za praznu slavu, nego smirenjem smatrajte jedan drugoga većim od sebe. 4. Ne starajte se svako za svoje, nego svako i za ono što je drugih.
Jevanđelje po Luki, začalo 24. (6,17-23)
17. I sišavši s njima, stade na mestu ravnom i mnogo učenika njegovih; i mnoštvo naroda iz sve Judeje i Jerusalima, i iz primorja tirskog i sidonskog, 18. koji dođoše da ga slušaju i da se isceljuju od svojih bolesti, i koje su mučili duhovi nečisti; i isceljivahu se. 19. I sav narod tražaše da ga se dotakne; jer iz njega izlažaše sila i isceljivaše ih sve.
20. I on podignuvši oči svoje na učenike svoje govoraše: „Blaženi siromašni, jer je vaše Carstvo Božije. 21. Blaženi koji ste gladni sada, jer ćete se nasititi. Blaženi koji plačete sada, jer ćete se nasmejati. 22. Blaženi ste kad vas ljudi omrznu i kad vas odbace i osramote, i razglase ime vaše kao zlo zbog Sina Čovečijega,. 23. Radujte se u onaj dan i igrajte, jer gle, velika je plata vaša na nebu. Jer su tako činili prorocima ocevi njihovi.“
Jedan od najuticajnijih savremenih svetogoraca i učenik Svetog Siluana Atonskog poručuje da Crkva nije zajednica bezgrešnih, već brod na kome oni koji padaju ne odustaju od Boga ni jedni od drugih.
Ako zanemarimo prve duhovne rane koje nanosi zlo, pravoslavni svetac upozorava da nečastivi nastavljaju napade sve do poslednjeg daha – reči Svetog Jovana Zlatoustog mogu potpuno promeniti vaš pogled na veru i pokajanje.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
Veliki pravoslavni duhovnik i svetitelj ostavio je snažnu poruku o nevidljivoj bitki koja odlučuje sudbinu duše — i otkrio zašto pogled može biti naš najveći saveznik ili pad.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.