COBRA TEAM / BACKGRID / Backgrid UK / Profimedia, Evelyn Hockstein / AFP / Profimedia
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
U izraelskom parlamentu odjeknula je vest koja je u trenu obišla svet. Tokom istorijskog govora, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otkrio je ličnu porodičnu priču koja povezuje hrišćanstvo i judaizam na jedinstven način.
– Dozvolite mi da se posebno zahvalim jednom čoveku koji iskreno voli Izrael. Toliko snažno, da je moja ćerka primila judaizam – izjavio je Tramp pred izraelskim poslanicima, izazvavši snažan aplauz.
– Nisam znao da će se to dogoditi – dodao je.
U centru pažnje našla se njegova najstarija ćerka, Ivanka Tramp, koja je još 2009. godine odlučila da promeni veru i obrati se judaizmu. Ivanka, odrasla u prezbiterijanskoj hrišćanskoj porodici, prešla je u jevrejsku veru pod duhovnim vođstvom rabina Haskela Lukštajna iz poznate sinagoge "Congregation Kehilath Jeshurun" u Njujorku. Iste godine udala se za Džareda Kušnera, sina ortodoksne jevrejske porodice.
Obraćajući se izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, Tramp nije propustio da uz osmeh doda:
– Bibi, razumeš da ja to nisam planirao. Razumeš?
Ova izjava bila je više od lične ispovesti. Ona je simbolično ukazala na most koji povezuje dve velike monoteističke religije hrišćanstvo i judaizam, ali i na političko savezništvo koje je Trampova administracija snažno gradila tokom njegovog mandata.
COBRA TEAM / BACKGRID / Backgrid UK / Profimedia
Religija i politika u istoj priči
Zet američkog predsednika, Džared Kušner, nije ostao u senci. Tramp je tokom govora posebno naglasio njegovu ključnu ulogu u pregovorima o Bliskom istoku. Upravo je Kušner bio arhitekta Abrahamskih sporazuma 2020. godine – istorijskih mirovnih dogovora između Izraela i nekoliko arapskih zemalja. Njegovo ime povezano je i sa nedavnim posredovanjem u prekidu vatre u Pojasu Gaze i oslobađanju talaca.
Ivanka i Džared danas imaju troje dece – Arabelu (14), Džozefa (11) i Teodora (9) – koji odrastaju u duhu jevrejske vere. Za mnoge posmatrače, ova porodična slika postala je simbol složenih, ali i duboko ličnih veza između religije i politike, hrišćanstva i judaizma, Amerike i Izraela.
Most između dve vere
Ivankin prelazak na judaizam izazvao je široku pažnju još pre više od decenije, ali sada, kada je Tramp o tome javno progovorio pred izraelskim parlamentom, ta odluka dobija novu dimenziju. U svetu u kojem religije često dele narode, ovakve priče podsećaju da mogu i da ih povezuju.
Trampova izjava nije bila samo politički gest – bila je i svedočanstvo o tome kako se lična porodična priča može pretvoriti u snažan simbol odnosa između dve velike religijske tradicije.
Simbol savezništva i porodične vere
Priča porodice Tramp-Kušner pokazuje kako se lične odluke o veri mogu preplesti s velikim geopolitičkim pitanjima. U ovom slučaju, porodična ispovest američkog predsednika postala je i simbol savezničkih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, ali i most razumevanja između hrišćanstva i judaizma.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Suosnivač PayPal-a tvrdi da planetom upravljaju moćne strukture koje namerno zaustavljaju nauku i medicinu kako bi čovečanstvo pretvorile u poslušne robove spremne za totalitarizam i moć Zla.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
Srednjovekovni rukopis Srpske pravoslavne crkve, koji se više od šest vekova koristi u liturgiji, našao se u središtu spora nakon odluke Komisije BiH da ga proglasi državnom baštinom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.
Poglavar Rimokatoličke crkve uputio je dopis američkim biskupima, upozoravajući na posledice masovne deportacije migranata i pozivajući vernike i ljude dobre volje da se odupru diskriminatornim narativima.
Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote“.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Sisoja Velikog po starom, dok po novom kalendaru obeležavaju Prepodobnu Makrinu. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog Hermana iz Rajhenaua, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.