COBRA TEAM / BACKGRID / Backgrid UK / Profimedia, Evelyn Hockstein / AFP / Profimedia
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
U izraelskom parlamentu odjeknula je vest koja je u trenu obišla svet. Tokom istorijskog govora, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otkrio je ličnu porodičnu priču koja povezuje hrišćanstvo i judaizam na jedinstven način.
– Dozvolite mi da se posebno zahvalim jednom čoveku koji iskreno voli Izrael. Toliko snažno, da je moja ćerka primila judaizam – izjavio je Tramp pred izraelskim poslanicima, izazvavši snažan aplauz.
– Nisam znao da će se to dogoditi – dodao je.
U centru pažnje našla se njegova najstarija ćerka, Ivanka Tramp, koja je još 2009. godine odlučila da promeni veru i obrati se judaizmu. Ivanka, odrasla u prezbiterijanskoj hrišćanskoj porodici, prešla je u jevrejsku veru pod duhovnim vođstvom rabina Haskela Lukštajna iz poznate sinagoge "Congregation Kehilath Jeshurun" u Njujorku. Iste godine udala se za Džareda Kušnera, sina ortodoksne jevrejske porodice.
Obraćajući se izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, Tramp nije propustio da uz osmeh doda:
– Bibi, razumeš da ja to nisam planirao. Razumeš?
Ova izjava bila je više od lične ispovesti. Ona je simbolično ukazala na most koji povezuje dve velike monoteističke religije hrišćanstvo i judaizam, ali i na političko savezništvo koje je Trampova administracija snažno gradila tokom njegovog mandata.
COBRA TEAM / BACKGRID / Backgrid UK / Profimedia
Religija i politika u istoj priči
Zet američkog predsednika, Džared Kušner, nije ostao u senci. Tramp je tokom govora posebno naglasio njegovu ključnu ulogu u pregovorima o Bliskom istoku. Upravo je Kušner bio arhitekta Abrahamskih sporazuma 2020. godine – istorijskih mirovnih dogovora između Izraela i nekoliko arapskih zemalja. Njegovo ime povezano je i sa nedavnim posredovanjem u prekidu vatre u Pojasu Gaze i oslobađanju talaca.
Ivanka i Džared danas imaju troje dece – Arabelu (14), Džozefa (11) i Teodora (9) – koji odrastaju u duhu jevrejske vere. Za mnoge posmatrače, ova porodična slika postala je simbol složenih, ali i duboko ličnih veza između religije i politike, hrišćanstva i judaizma, Amerike i Izraela.
Most između dve vere
Ivankin prelazak na judaizam izazvao je široku pažnju još pre više od decenije, ali sada, kada je Tramp o tome javno progovorio pred izraelskim parlamentom, ta odluka dobija novu dimenziju. U svetu u kojem religije često dele narode, ovakve priče podsećaju da mogu i da ih povezuju.
Trampova izjava nije bila samo politički gest – bila je i svedočanstvo o tome kako se lična porodična priča može pretvoriti u snažan simbol odnosa između dve velike religijske tradicije.
Simbol savezništva i porodične vere
Priča porodice Tramp-Kušner pokazuje kako se lične odluke o veri mogu preplesti s velikim geopolitičkim pitanjima. U ovom slučaju, porodična ispovest američkog predsednika postala je i simbol savezničkih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, ali i most razumevanja između hrišćanstva i judaizma.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Suosnivač PayPal-a tvrdi da planetom upravljaju moćne strukture koje namerno zaustavljaju nauku i medicinu kako bi čovečanstvo pretvorile u poslušne robove spremne za totalitarizam i moć Zla.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Dok mnoge obuzima strah i nesigurnost, svetitelj iz Gruzije ostavlja pouku koja budi nadu: prava snaga nije u onome što dolazi spolja, već u veri koja gori u srcu i ne može biti ugašena.
Na dan kada katolička crkva proslavlja ovu svetiteljku iz 19. veka, mala Beatriz fotografisana je dok spava pored crvene ruže i drži krst – trenutak koji je osvojio hiljade srca i podsetio svet na moć vere, nežnosti i detinjstva.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Dok se širom zemlje širi trend razgovora s "duhovima", iguman Manastira Ribnica snažnim rečima podseća da je jedina istinska veza s upokojenima u molitvi, a ne u obmanama koje otvaraju vrata zlu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na konferenciji u Beogradu, Diogenis Valavanidis otkrio političke strategije koje prete opstanaku hrišćanskog identiteta, s fokusom na Carigradsku patrijaršiju kao ključnog aktera globalnih sukoba.
Nakon godina potiskivanja duhovne tradicije u Americi, prva dama SAD najavila je proslavu najvećeg hrišćanskog praznika u predsedničkoj rezidenciji, šaljući snažnu poruku o povratku temelja na kojima je nacija izgrađena.
Na dan kada katolička crkva proslavlja ovu svetiteljku iz 19. veka, mala Beatriz fotografisana je dok spava pored crvene ruže i drži krst – trenutak koji je osvojio hiljade srca i podsetio svet na moć vere, nežnosti i detinjstva.
Reči iz sure Gafir (ajeti 14–17) podsećaju da iskrena molitva ne poznaje ljudske sudove, da je Božiji autoritet iznad svega i da će Sudnji dan ogoliti svaku istinu.
Rimokatolička crkva beleži porast vernika u Africi i Aziji, ali istovremeno suočava se sa smanjenjem broja sveštenika i monaha, što predstavlja veliki izazov za budućnost.
Tri ajeta iz sure Ghafir (40:7–9) otkrivaju poruku Kurana: meleci posreduju za vernike, nagrađuju dobra dela i vode ka unutrašnjem miru i večnom spasenju.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.