Shutterstock AI/AP Photos/Evan Vucci and Gregorio Borgia, File
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
Poslednjih nekoliko dana dogodio se sudar koji bi, da je drugačije upakovan, mogao delovati kao istorijska rekonstrukcija: papa Lav XIV, još donedavno gotovo nepoznat široj javnosti, ušao je u otvoren verbalni okršaj sa Donaldom Trampom, političarem čija moć i dalje oblikuje globalne tokove. Ton i sadržaj tog sukoba više prizivaju slike nadmetanja između srednjovekovnih papa i careva nego savremeni odnos Vatikana i Bele kuće, kakav je, recimo, obeležio završnicu Hladnog rata.
- Mi nismo političari, ne posmatramo spoljnu politiku iz ugla iz kog je on možda vidi - rekao je sedamdesetogodišnji papa, rođen u Čikagu, aludirajući na Trampovu izjavu od svega nekoliko sati ranije, u kojoj ga je američki predsednik pozvao da prestane da ugađa radikalnoj levici i da se usredsredi na to da bude veliki papa, a ne političar, piše portal rt.rs.
Papa Lav ulazi tamo gde njegovi prethodnici nisu smeli
Ipak, pokušavajući da mobiliše američku javnost protiv, kako ga naziva, nepravednog rata protiv Irana, Lav XIV je odlučno zakoračio u politički prostor sopstvene zemlje, primećuje "Fajnenšel tajms". Taj potez dobija dodatnu težinu u trenutku kada su otvoreni glasovi protivljenja Donaldu Trampu retki, i u SAD i van njih. Upravo zato, istupanje prvog pape rođenog u Americi može proizvesti posledice koje prevazilaze simboliku, kako za njega lično, tako i za predsednika.
Tanjug/AP Khalil Hamra
Papa Lav XIV
- Tramp ne razume da se suočio sa teološkom tradicijom starom više od 1.500 godina, sa razrađenim moralnim učenjem o ratu i nasilju. Ulaziti u sukob s papom možda nije najpromišljeniji potez - ocenjuje Robert Džons, osnivač Instituta za istraživanje javnih religija.
Za razliku od većine svetskih lidera, papa nema razloga da zazire od ekonomskih ili vojnih instrumenata američke moći, koji su, ne tako davno, korišćeni i kao sredstvo pritiska na saveznike unutar NATO-a. Upravo u toj neravnoteži moći krije se i specifičnost ovog sukoba.
Tramp bez svojih najjačih oružja
- Tramp je navikao na lidere koji izbegavaju konfrontaciju, često iz straha od posledica. Ali protiv Vatikana ne može da upotrebi uobičajene mehanizme pritiska, poput carina i napuštanja bezbednosnih obaveza - kaže Tomas Rajt iz Instituta Brukings.
Predsednikova kritika naišla je na otpor čak i među njegovim političkim partnerima. Italijanska premijerka Đorđa Meloni ocenila je napad na papu kao "neprihvatljiv", signalizujući da linija razdvajanja ne prati striktno političke tabore.
Unutar Sjedinjenih Američki Država, popularnost pape lava trenutno nadmašuje Trampovu. Prema anketi "En-Bi-Si njuza" iz prošlog meseca, papa ima pozitivan rejting od 34 poena, dok je predsednikov rezultat značajno niži. Ti brojevi, međutim, samo su površinski odraz dubljeg razilaženja.
Sukob dublji od politike - sudar dva pogleda na svet
U Vatikanu se naglašava da papina zabrinutost nije usmerena isključivo na jednu administraciju, već na širi ideološki raskol između Vašingtona i Crkve, naročito kada je reč o pitanju legitimnosti nasilja i oblikovanju globalnog poretka.
- Lav ne napada predsednika. Ono čemu svedočimo jeste vidljiv izraz dubljeg sudara, sukoba dva sistema koja ne mogu da funkcionišu zajedno - objašnjava otac Antonio Spadaro.
Posebnu nelagodu u Vatikanu izaziva, kako Spadaro ističe, politički diskurs u kojem se religija koristi kao legitimizacija sile.
- Bog se priziva da blagoslovi moćne - kaže on, upozoravajući na opasnost takvog pristupa.
Joshua Sukoff / Alamy / Profimedia
Predsednik SAD Donald Tramp
Papa se već ranije svrstao među kritičare imigracione politike Trampove administracije. Njegova poruka bila je direktna:
- Neko ko tvrdi da je protiv abortusa, a istovremeno opravdava nehumano postupanje prema migrantima u SAD, teško može govoriti o doslednoj borbi za život.
Tokom ove sedmice retorički sukob dodatno je zaoštren. Tramp je poručio da ne vidi razlog za izvinjenje, naglasivši da je papa „prvi izašao u javnost“ i da on "samo odgovara".
Od tabu teme do otvorenog poziva biračima
Sumnje u mogući politički uticaj pape u američkom društvu imaju duboke istorijske korene. Još od osnivanja države, deo protestantske javnosti strahovao je od mešanja Rima u unutrašnje poslove SAD. Koliko je to pitanje bilo osetljivo, pokazuje i činjenica da je Džon F. Kenedi, tokom posete Vatikanu 1963. godine, odbio da klekne i poljubi papski prsten, gest kojim je želeo da potvrdi svoju političku nezavisnost.
Dugo je taj strah bio više simboličan nego stvaran. Danas, međutim, situacija deluje drugačije. Prošle nedelje papa je uputio otvoren poziv američkim građanima da kontaktiraju svoje predstavnike u Kongresu i usprotive se vojnoj politici prema Iranu, potez bez presedana u novijoj istoriji.
- Kada papa pozove građane na političko delovanje, poruka je jasna: ova vlast ne zastupa interese naroda. Jedan od temelja prihvatanja katolika u američkom političkom sistemu bio je upravo dogovor da se Vatikan neće direktno mešati u demokratiju. Ovim potezom ta granica je pređena - smatra Masimo Fađoli, profesor teologije i verske istorije u Dablinu.
Papin otpor militalizaciji vere
Prema tumačenju vatikanskih zvaničnika, Lav XIV sebe vidi kao čuvara međunarodnog poretka zasnovanog na saradnji i pravilima, kakav su Sjedinjene Države promovisale nakon Drugog svetskog rata. Taj pogled uklapa se u savremeno razumevanje katoličanstva kao univerzalne, humane i saosećajne vere, koja nastoji da zaštiti slabije i podstakne miran suživot različitih religija.
“NE PLAŠIM SE TRAMPA!”: Papa Lav odgovorio na napade američkog predsednika
Nasuprot tome, Trampova politička vizija često nagoveštava svet podeljen na sfere uticaja velikih sila. U takvom okviru, religijska retorika sve češće se koristi kao podrška političkim i vojnim ciljevima, što dodatno produbljuje jaz između dva pristupa.
- Ovo nije samo politički spor. To je sukob različitih shvatanja hrišćanstva. Papa Lav predstavlja otpor militarizaciji vere - zaključuje Fađoli.
Ulog je, pritom, konkretan i merljiv: oko 53 miliona katolika u SAD, što čini približno petinu stanovništva. U godini izbora na sredini mandata, kada Republikanska stranka nastoji da zadrži kontrolu nad oba doma Kongresa, ovakav sukob može imati i direktne političke posledice, posebno u trenutku kada većina Amerikanaca ne podržava aktuelnu politiku prema Bliskom istoku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
Posle molitvenog bdenja u Bazilika Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je na kraj sukoba i povratak dijalogu, dok je predsednik SAD reagovao oštrom porukom u kojoj dovodi u pitanje okolnosti izbora Svetog Oca.
AI slika izazvala buru nakon Trampovog brutalnog napada na papu Lava, dok stručnjaci upozoravaju da ovakvi potezi mogu dodatno rasplamsati sukobe i produbiti globalnu krizu oko Irana.
Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
Dani prolaze dok se najvažnije duhovne obaveze pomeraju za kasnije, ali prema ovoj svetogorskoj poruci postoji trenutak posle kojeg više nema mogućnosti za promenu.
Protojerej Petar Gurjanov govori o onima koji se hvale brojem zavedenih žena, opravdavaju nečistotu, napuštaju porodice i tek kasnije shvataju zbog čega im je duša prazna, a život nesređen.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Snimak iz Altun-alem džamije prikazuje muškarca koji se priključio namazu, a potom prišao mestu na kojem se nalazio mobilni telefon; za sada nema potvrde policije da je identifikovan.
Vozilo će biti uvakufljeno i koristiće se za potrebe Mešihata i službena putovanja njegovih predstavnika, a poznati humanista objasnio je i šta ga je podstaklo na ovakav potez.
Praznik rođenja poslanika Muhameda obeležava se uz mevludske spjevove, salavate, ilahije i kaside, a ovogodišnja okupljanja dolaze nakon dogovora o obnovi jedinstva Islamske zajednice posle gotovo dve decenije podele.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
U besedi za 13. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o skrivenim okovima greha i o sili Hrista koja oslobađa i iz najdubljeg mraka – jačoj od smrti i ada.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Mnogi posle ovakvog sna počinju da traže skrivene poruke i znakove, ali Crkva savetuje drugačiji odnos prema snovima i upućuje nas na ono što zaista možemo učiniti za svoje preminule bližnje.