Shutterstock AI/AP Photos/Evan Vucci and Gregorio Borgia, File
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
Poslednjih nekoliko dana dogodio se sudar koji bi, da je drugačije upakovan, mogao delovati kao istorijska rekonstrukcija: papa Lav XIV, još donedavno gotovo nepoznat široj javnosti, ušao je u otvoren verbalni okršaj sa Donaldom Trampom, političarem čija moć i dalje oblikuje globalne tokove. Ton i sadržaj tog sukoba više prizivaju slike nadmetanja između srednjovekovnih papa i careva nego savremeni odnos Vatikana i Bele kuće, kakav je, recimo, obeležio završnicu Hladnog rata.
- Mi nismo političari, ne posmatramo spoljnu politiku iz ugla iz kog je on možda vidi - rekao je sedamdesetogodišnji papa, rođen u Čikagu, aludirajući na Trampovu izjavu od svega nekoliko sati ranije, u kojoj ga je američki predsednik pozvao da prestane da ugađa radikalnoj levici i da se usredsredi na to da bude veliki papa, a ne političar, piše portal rt.rs.
Papa Lav ulazi tamo gde njegovi prethodnici nisu smeli
Ipak, pokušavajući da mobiliše američku javnost protiv, kako ga naziva, nepravednog rata protiv Irana, Lav XIV je odlučno zakoračio u politički prostor sopstvene zemlje, primećuje "Fajnenšel tajms". Taj potez dobija dodatnu težinu u trenutku kada su otvoreni glasovi protivljenja Donaldu Trampu retki, i u SAD i van njih. Upravo zato, istupanje prvog pape rođenog u Americi može proizvesti posledice koje prevazilaze simboliku, kako za njega lično, tako i za predsednika.
Tanjug/AP Khalil Hamra
Papa Lav XIV
- Tramp ne razume da se suočio sa teološkom tradicijom starom više od 1.500 godina, sa razrađenim moralnim učenjem o ratu i nasilju. Ulaziti u sukob s papom možda nije najpromišljeniji potez - ocenjuje Robert Džons, osnivač Instituta za istraživanje javnih religija.
Za razliku od većine svetskih lidera, papa nema razloga da zazire od ekonomskih ili vojnih instrumenata američke moći, koji su, ne tako davno, korišćeni i kao sredstvo pritiska na saveznike unutar NATO-a. Upravo u toj neravnoteži moći krije se i specifičnost ovog sukoba.
Tramp bez svojih najjačih oružja
- Tramp je navikao na lidere koji izbegavaju konfrontaciju, često iz straha od posledica. Ali protiv Vatikana ne može da upotrebi uobičajene mehanizme pritiska, poput carina i napuštanja bezbednosnih obaveza - kaže Tomas Rajt iz Instituta Brukings.
Predsednikova kritika naišla je na otpor čak i među njegovim političkim partnerima. Italijanska premijerka Đorđa Meloni ocenila je napad na papu kao "neprihvatljiv", signalizujući da linija razdvajanja ne prati striktno političke tabore.
Unutar Sjedinjenih Američki Država, popularnost pape lava trenutno nadmašuje Trampovu. Prema anketi "En-Bi-Si njuza" iz prošlog meseca, papa ima pozitivan rejting od 34 poena, dok je predsednikov rezultat značajno niži. Ti brojevi, međutim, samo su površinski odraz dubljeg razilaženja.
Sukob dublji od politike - sudar dva pogleda na svet
U Vatikanu se naglašava da papina zabrinutost nije usmerena isključivo na jednu administraciju, već na širi ideološki raskol između Vašingtona i Crkve, naročito kada je reč o pitanju legitimnosti nasilja i oblikovanju globalnog poretka.
- Lav ne napada predsednika. Ono čemu svedočimo jeste vidljiv izraz dubljeg sudara, sukoba dva sistema koja ne mogu da funkcionišu zajedno - objašnjava otac Antonio Spadaro.
Posebnu nelagodu u Vatikanu izaziva, kako Spadaro ističe, politički diskurs u kojem se religija koristi kao legitimizacija sile.
- Bog se priziva da blagoslovi moćne - kaže on, upozoravajući na opasnost takvog pristupa.
Joshua Sukoff / Alamy / Profimedia
Predsednik SAD Donald Tramp
Papa se već ranije svrstao među kritičare imigracione politike Trampove administracije. Njegova poruka bila je direktna:
- Neko ko tvrdi da je protiv abortusa, a istovremeno opravdava nehumano postupanje prema migrantima u SAD, teško može govoriti o doslednoj borbi za život.
Tokom ove sedmice retorički sukob dodatno je zaoštren. Tramp je poručio da ne vidi razlog za izvinjenje, naglasivši da je papa „prvi izašao u javnost“ i da on "samo odgovara".
Od tabu teme do otvorenog poziva biračima
Sumnje u mogući politički uticaj pape u američkom društvu imaju duboke istorijske korene. Još od osnivanja države, deo protestantske javnosti strahovao je od mešanja Rima u unutrašnje poslove SAD. Koliko je to pitanje bilo osetljivo, pokazuje i činjenica da je Džon F. Kenedi, tokom posete Vatikanu 1963. godine, odbio da klekne i poljubi papski prsten, gest kojim je želeo da potvrdi svoju političku nezavisnost.
Dugo je taj strah bio više simboličan nego stvaran. Danas, međutim, situacija deluje drugačije. Prošle nedelje papa je uputio otvoren poziv američkim građanima da kontaktiraju svoje predstavnike u Kongresu i usprotive se vojnoj politici prema Iranu, potez bez presedana u novijoj istoriji.
- Kada papa pozove građane na političko delovanje, poruka je jasna: ova vlast ne zastupa interese naroda. Jedan od temelja prihvatanja katolika u američkom političkom sistemu bio je upravo dogovor da se Vatikan neće direktno mešati u demokratiju. Ovim potezom ta granica je pređena - smatra Masimo Fađoli, profesor teologije i verske istorije u Dablinu.
Papin otpor militalizaciji vere
Prema tumačenju vatikanskih zvaničnika, Lav XIV sebe vidi kao čuvara međunarodnog poretka zasnovanog na saradnji i pravilima, kakav su Sjedinjene Države promovisale nakon Drugog svetskog rata. Taj pogled uklapa se u savremeno razumevanje katoličanstva kao univerzalne, humane i saosećajne vere, koja nastoji da zaštiti slabije i podstakne miran suživot različitih religija.
“NE PLAŠIM SE TRAMPA!”: Papa Lav odgovorio na napade američkog predsednika
Nasuprot tome, Trampova politička vizija često nagoveštava svet podeljen na sfere uticaja velikih sila. U takvom okviru, religijska retorika sve češće se koristi kao podrška političkim i vojnim ciljevima, što dodatno produbljuje jaz između dva pristupa.
- Ovo nije samo politički spor. To je sukob različitih shvatanja hrišćanstva. Papa Lav predstavlja otpor militarizaciji vere - zaključuje Fađoli.
Ulog je, pritom, konkretan i merljiv: oko 53 miliona katolika u SAD, što čini približno petinu stanovništva. U godini izbora na sredini mandata, kada Republikanska stranka nastoji da zadrži kontrolu nad oba doma Kongresa, ovakav sukob može imati i direktne političke posledice, posebno u trenutku kada većina Amerikanaca ne podržava aktuelnu politiku prema Bliskom istoku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
Posle molitvenog bdenja u Bazilika Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je na kraj sukoba i povratak dijalogu, dok je predsednik SAD reagovao oštrom porukom u kojoj dovodi u pitanje okolnosti izbora Svetog Oca.
AI slika izazvala buru nakon Trampovog brutalnog napada na papu Lava, dok stručnjaci upozoravaju da ovakvi potezi mogu dodatno rasplamsati sukobe i produbiti globalnu krizu oko Irana.
Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
U pravoslavnom učenju, vrednost čoveka ne meri se spoljnim uspehom, već unutrašnjom borbom i spremnošću da ostane veran istini, čak i kada to znači trpljenje.
Jednostavno testo punjeno mesom, zaliveno pavlakom i puterom, ponovo postaje hit domaće kuhinje jer spaja nostalgiju, sitost i osećaj zajedništva koji ne zastareva.
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
U Buenos Ajresu kršteno deset odraslih i troje dece posle višemesečne pripreme, a praznično bogosluženje u obnovljenom hramu pretvorilo se u snažno svedočanstvo da vera ne poznaje granice jezika, porekla i kontinenta.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak Svetle sedmice razotkriva se smisao stradanja kroz sliku tela koje biva srušeno, ali ustaje snažnije, noseći poruku o neuništivosti vere i pobedi života nad smrću.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Francuski predsednik još uvek nije dobio audijenciju kod pape Lava XIV, a prema izveštajima, razlog nije administrativni propust, već svesna odluka Svetog Oca.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je poglavaru Rimokatoličke crkve poziv da se pridruži „Savetu za mir“, telu koje bi trebalo da oblikuje posleratni poredak u kriznim područjima sveta.
Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
Izjave poglavara Rimokatoličke crkve o nasilju izazvale burne reakcije u Izraelu, gde verski lideri upozoravaju na opasne posledice takvih stavova, dok Vatikan odgovara bez direktnog suočavanja sa optužbama.
U jeku žestokih optužbi predsednika Sjedinjenih Američkih Država na račun poglavara Rimokatoličke crkve, Masud Pezeškijan iznenadio je javnost podrškom Svetom Ocu, uz oštru osudu korišćenja vere u političko-religijskim porukama.
Izraelski ministar govori o širenju prisustva vernika i mogućnosti stalne molitve, dok rabin Volfson ovaj trenutak opisuje kao ispunjenje višemilenijskog očekivanja jevrejskog naroda.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Danas praznujemo sećanje na obnovljenje hrama i izvora životvorne vode u Konstantinopolju, kroz koji je Presveta Bogorodica pokazala milost i moć prema nama grešnim.
Mnogi, u trenucima krize, veruju da plaćaju cenu za ono što nisu učinili, ali jasna poruka iz crkvenog učenja razbija tu dilemu i vraća fokus na ličnu veru, krštenje i odgovornost pred Bogom.