KOG DATUMA SU PRAZNICI SPASOVDAN I DUHOVI 2026. GODINE?
Praznici Vaznesenje Hristovo i Silazak Duha Svetoga pripadaju istom vaskršnjem krugu i njihov datum uvek zavisi od praznika Vaskrsenja Hristovog
Ovaj praznik nas podseća na silazak Svetog duha na apostole i na trenutak kada je, prema predanju, započeto širenje vere koje je oblikovalo temelje Crkve i njeno učenje o Svetoj Trojici.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Duhovski ponedeljak, prvi dan posle praznika Svete Trojice, koji se ove godine obeležava 1. juna. Ovaj dan ima važno mesto u liturgijskom životu Pravoslavne crkve i posvećen je trećem licu Svete Trojice, Svesvetom, Životvornom i Svesilnom Duhu Svetom.
Duhovski ponedeljak se liturgijski nastavlja na Pedesetnicu, praznik koji se slavi pedesetog dana nakon Vaskrsa i koji se smatra početkom života Crkve. Prema novozavetnom predanju, tada je Sveti duh sišao na apostole, koji su primili dar da govore različitim jezicima. Na taj način započela je njihova propoved širom sveta i širenje hrišćanske vere.
U središtu ovog praznika nalazi se dogma o Svetoj Trojici, koja predstavlja osnov hrišćanskog učenja. Prema tom učenju, Bog postoji kao jedinstvena božanska suština u tri lica. Otac je izvor svega postojećeg i Stvoritelj sveta. Sin je Isus Hristos, koji je postao čovek, stradao i vaskrsao radi spasenja ljudskog roda. Duh Sveti je božanska sila koja osvećuje, prosvetljuje i vodi vernike ka istini.
U hrišćanskom učenju, Duh Sveti se naziva trećim licem Svete Trojice, jednom od božanskih hipostaza. Sam pojam potiče od grčke reči pneuma, što znači duh ili dah. U Novom zavetu, Duh Sveti se naziva i Duh istine, ali i Paraklit, odnosno Utešitelj, onaj koji teši, jača i vodi čoveka u veri.
Crkveno predanje naglašava da je Duh Sveti Gospod i da mu pripada isto poštovanje i slava kao i Ocu i Sinu, jer je po svojoj prirodi istinski Bog. On se naziva i Životvornim, jer zajedno sa Ocem i Sinom daruje život celokupnoj tvorevini, a ljudima daje i duhovni život.
U jevanđeljskom učenju posebno se ističe da bez delovanja Duha Svetoga nema ni duhovnog rođenja čoveka. Reči Hristove: „Ako se ko ne rodi vodom i Duhom, ne može ući u Carstvo Božije“ zauzimaju važno mesto u razumevanju ovog praznika i njegove poruke.
Duhovski ponedeljak, iako često manje poznat široj javnosti u odnosu na Pedesetnicu, u liturgijskom životu Pravoslavne crkve ima snažno i jasno značenje. On podseća vernike na neprekidno delovanje Svetog duha u Crkvi i u životu svakog čoveka, kao i na početak misije apostola, koja se iz Jerusalima proširila na ceo tada poznati svet.
U tom smislu, ovaj praznik ne ostaje samo istorijsko sećanje na jedan događaj iz Novog zaveta, već i živa poruka o prisustvu Duha Svetoga u savremenom životu Crkve, u njenim svetim tajnama i u svakodnevnom duhovnom iskustvu vernika.
Duhovski ponedeljak tako ostaje dan tihe, ali duboke molitvene svesti o tome da se život Crkve ne zasniva samo na ljudskoj reči i delu, već pre svega na delovanju Duha Svetoga, koji osvećuje, sabira i vodi ka istini.
Praznici Vaznesenje Hristovo i Silazak Duha Svetoga pripadaju istom vaskršnjem krugu i njihov datum uvek zavisi od praznika Vaskrsenja Hristovog
Duhovi se smatraju rođendanom Crkve, a uspomena na Silazak Svetog Duha i danas živi u bogosluženjima, zelenim grančicama u hramovima i običajima koje vernici vekovima čuvaju.
Od rada i baštovanstva do venčanja i odlaska na groblje - jeromonah Visokopetrovskog manastira u Moskvi razjašnjava šta Crkva zaista uči o Duhovima, a šta potiče iz narodnih zabluda i sujeverja.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save poglavar SPC poručio je da je sabranje pred Časnim pojasom snažno svedočenje žive vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Silazak Svetog Duha na apostole – Duhove (Pedesetnicu), po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Pohod Blažene Djevice Marije Elizabeti, dok muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Ćirila i Metodija po starom i Svetog Simeona Divnogorca po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Duhove i spomendan Presvete Bogorodice Pomoćnice, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2026. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski ponedeljak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Justina, mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na dan kada je suočen sa pretnjom stradanja u vreloj vodi, Sveti Patrikije ostaje nepokolebljiv u veri, a zajedno sa svojim saborcima završava život kao mučenik, ne odričući se Hrista.
Miris zelenila i venčići od trave koje vernici nose kućama nisu samo deo praznične tradicije. Iza ovog običaja krije se sećanje na događaje koji povezuju Avrama, Mojsija i silazak Svetog Duha na apostole.
Od rada i baštovanstva do venčanja i odlaska na groblje - jeromonah Visokopetrovskog manastira u Moskvi razjašnjava šta Crkva zaista uči o Duhovima, a šta potiče iz narodnih zabluda i sujeverja.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.
Miris jagoda, putera i oraha vraća se u domaćinstva uz jednostavnu pripremu koja je nekada bila rezervisana za dane kada trpeza nije bila posna.
Na sve načine suprostavite se svojoj gnevljivosti i uz Božju pomoć ona će oslabiti, istakao je otac Jovan.