Recept iz domaće kuhinje donosi jednostavnu poslasticu od nekoliko sastojaka, sa vazdušastim slojevima i bogatim čokoladnim punjenjem koje će obradovati i najmlađe i odrasle.
Čarapanke su jedna od onih starinskih poslastica koje su nastajale iz potrebe da se za kratko vreme na trpezu iznese nešto jednostavno, ukusno i dovoljno posebno da obraduje celu porodicu. U kruševačkom kraju pravile su se u danima kada crkveni tipik ne propisuje post, a njihovo mirisno, zlatno i hrskavo lisnato testo, posuto šećerom u prahu i upotpunjeno čokoladnim kremom, podjednako su voleli i najmlađi i odrasli. Upravo zbog jednostavne pripreme i sastojaka koje je često svako domaćinstvo imalo pri ruci, čarapanke su postale deo ukusa detinjstva i domaće kuhinje ovog kraja.
Sastojci
Za domaće lisnato testo:
500 g brašna
250 ml hladne vode
1 kašičica soli
1 kašičica sirćeta ili limunovog soka
300 g hladnog putera
Priprema
Od brašna, vode, soli i sirćeta zamesite glatko testo. Ostavite ga da odmori oko 20 do 30 minuta u frižideru.
Testo razvucite u pravougaonik, na sredinu stavite hladan puter i preklopite testo preko njega. Razvucite, pa preklopite na tri dela. Ostavite u frižideru oko 20 minuta, a zatim ponovite razvlačenje i preklapanje još nekoliko puta. Tako se stvaraju slojevi karakteristični za pravo lisnato testo.
Kada je testo spremno, razvucite ga i isecite na trake dimenzija 4 × 12 cm. Svaku traku zasecite po sredini i provucite krajeve kroz otvor, kao kod kupovne varijante.
Premažite jajetom i pecite na 180 stepeni dok ne postanu zlatne i hrskave. Na kraju dodajte eurokrem i šećer u prahu sa vanilin šećerom.
Savet
Kod domaćeg lisnatog testa važno je da puter tokom rada ostane hladan. Ako testo počne da omekšava, vratite ga u frižider pre nastavka razvlačenja.
AI/Gemini
Čarapanke su omiljena poslastica u kruševačkom kraju
Čarapanke sa kupovnim lisnatim testom
Sastojci
500 g kupovnog lisnatog testa
1 jaje
eurokrem ili drugi čokoladni namaz
šećer u prahu
1 kesica vanilin šećera
Priprema
Lisnato testo rastanjite u pravougaonik i isecite na trake približno 4 × 12 centimetara. Svaku traku zasecite po sredini, ali ne do kraja. Zatim jedan kraj trake provucite odozgo kroz otvor, a drugi odozdo, tako da dobijete karakterističan oblik čarapanke.
Poređajte ih u pleh obložen papirom za pečenje i premažite umućenim jajetom. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 stepeni, dok ne dobiju lepu zlatnu boju. Ako rerna ima ventilator, možete ga uključiti kako bi pecivo bilo još lepše i lisnatije.
Pečene čarapanke ostavite kratko da se prohlade, a zatim po sredini svake nanesite bogatu količinu eurokrema. Pomešajte šećer u prahu sa vanilin šećerom i obilno pospite preko peciva.
Recept iz domaće kuhinje donosi jednostavnu poslasticu od nekoliko sastojaka, sa vazdušastim slojevima i bogatim čokoladnim punjenjem koje će obradovati i najmlađe i odrasle.
Na Veliku Gospojinu u Pivskom manastiru služena Sveta arhijerejska liturgija, a mitropolit budimljansko-nikšićki u besedi govorio o životu, stradanju i veri generala Mladića.
Psiholog će govoriti o stilovima vaspitanja u hrišćanskom kontekstu, ulozi roditeljskog primera i odgovornosti porodice u razvoju ličnosti i duhovnog života deteta.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Nerukotvorenu ikonu Gospoda Isusa Hrista po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Katolička crkva obeležava spomendan Mučeništva Svetog Jovana Krstitelja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči ruskog duhovnika ne govore o odricanju od lekarske pomoći, već o promeni koja mora da počne od samog čoveka, uz molitvu i spremnost da se napusti ono što dušu sve dublje vezuje za greh.
Iako ga je život odveo daleko od rodnog kraja, meštani svedoče da ga velika crkvena služba nikada nije udaljila od ljudi i mesta iz kojeg je potekao, kojem se rado vraćao i koje je nosio u srcu do kraja života.