Recept iz domaće kuhinje donosi jednostavnu poslasticu od nekoliko sastojaka, sa vazdušastim slojevima i bogatim čokoladnim punjenjem koje će obradovati i najmlađe i odrasle.
Čarapanke su jedna od onih starinskih poslastica koje su nastajale iz potrebe da se za kratko vreme na trpezu iznese nešto jednostavno, ukusno i dovoljno posebno da obraduje celu porodicu. U kruševačkom kraju pravile su se u danima kada crkveni tipik ne propisuje post, a njihovo mirisno, zlatno i hrskavo lisnato testo, posuto šećerom u prahu i upotpunjeno čokoladnim kremom, podjednako su voleli i najmlađi i odrasli. Upravo zbog jednostavne pripreme i sastojaka koje je često svako domaćinstvo imalo pri ruci, čarapanke su postale deo ukusa detinjstva i domaće kuhinje ovog kraja.
Sastojci
Za domaće lisnato testo:
500 g brašna
250 ml hladne vode
1 kašičica soli
1 kašičica sirćeta ili limunovog soka
300 g hladnog putera
Priprema
Od brašna, vode, soli i sirćeta zamesite glatko testo. Ostavite ga da odmori oko 20 do 30 minuta u frižideru.
Testo razvucite u pravougaonik, na sredinu stavite hladan puter i preklopite testo preko njega. Razvucite, pa preklopite na tri dela. Ostavite u frižideru oko 20 minuta, a zatim ponovite razvlačenje i preklapanje još nekoliko puta. Tako se stvaraju slojevi karakteristični za pravo lisnato testo.
Kada je testo spremno, razvucite ga i isecite na trake dimenzija 4 × 12 cm. Svaku traku zasecite po sredini i provucite krajeve kroz otvor, kao kod kupovne varijante.
Premažite jajetom i pecite na 180 stepeni dok ne postanu zlatne i hrskave. Na kraju dodajte eurokrem i šećer u prahu sa vanilin šećerom.
Savet
Kod domaćeg lisnatog testa važno je da puter tokom rada ostane hladan. Ako testo počne da omekšava, vratite ga u frižider pre nastavka razvlačenja.
AI/Gemini
Čarapanke su omiljena poslastica u kruševačkom kraju
Čarapanke sa kupovnim lisnatim testom
Sastojci
500 g kupovnog lisnatog testa
1 jaje
eurokrem ili drugi čokoladni namaz
šećer u prahu
1 kesica vanilin šećera
Priprema
Lisnato testo rastanjite u pravougaonik i isecite na trake približno 4 × 12 centimetara. Svaku traku zasecite po sredini, ali ne do kraja. Zatim jedan kraj trake provucite odozgo kroz otvor, a drugi odozdo, tako da dobijete karakterističan oblik čarapanke.
Poređajte ih u pleh obložen papirom za pečenje i premažite umućenim jajetom. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 stepeni, dok ne dobiju lepu zlatnu boju. Ako rerna ima ventilator, možete ga uključiti kako bi pecivo bilo još lepše i lisnatije.
Pečene čarapanke ostavite kratko da se prohlade, a zatim po sredini svake nanesite bogatu količinu eurokrema. Pomešajte šećer u prahu sa vanilin šećerom i obilno pospite preko peciva.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Lekarski tim predvođen profesorom Stefanom Margaritorom obavio je dvočasovni zahvat, a prema prvim procenama, poglavar Rimokatoličke crkve mogao bi već sutra da ustane iz bolničkog kreveta.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.