GOSPOJINSKI POST JE ZAVRŠEN, A DA LI SE I DANAS POSTI: Sveštenik Bojan Krstanović rešio dilemu nekih vernika
Iako se na Veliku Gospojinu završava dvonedeljno uzdržanje, pravilo zavisi i od dana u koji praznik pada.
Iako ga je život odveo daleko od rodnog kraja, meštani svedoče da ga velika crkvena služba nikada nije udaljila od ljudi i mesta iz kojeg je potekao, kojem se rado vraćao i koje je nosio u srcu do kraja života.
Malo selo Vidova kod Čačka s ponosom čuva uspomenu na svog najpoznatijeg sina. Na današnji praznik Veliku Gospojinu, 28. avgusta 1930. godine, upravo ovde rođen je Miroslav Gavrilović, koji će se kasnije zamonašiti i dobiti monaško ime Irinej, a decenijama kasnije postati patrijarh Srpske pravoslavne crkve.
Koliko je Vidova danas malo mesto najbolje pokazuje podatak sa poslednjeg popisa stanovništva, prema kojem u selu živi svega 85 stanovnika. Ipak, uprkos malom broju žitelja, ovo mesto kod Čačka zauzima posebno mesto u istoriji Srpske pravoslavne crkve, jer je upravo iz njega potekao čovek koji će postati njen poglavar.
U rodnoj Vidovi proveo je prve godine života i završio osnovnu školu, a potom je školovanje nastavio u Čačku. Njegov životni put ubrzo je krenuo u pravcu koji će ga zauvek vezati za Crkvu, bogoslovlje i duhovnu prosvetu. Posle Bogoslovije u Prizrenu i Bogoslovskog fakulteta u Beogradu, 1959. godine primio je monaški postrig u Manastiru Rakovica, kada je dobio ime Irinej. Iste godine rukopoložen je u čin jeromonaha.
Njegova služba potom je bila vezana za Prizrensku bogosloviju, gde je najpre bio profesor, a zatim i rektor. Izabran je za vikarnog episkopa, da bi 1975. godine postao episkop niški. Na čelu Niške eparhije proveo je više od tri decenije, sve do izbora za patrijarha Srpske pravoslavne crkve.
Za 45. patrijarha Srpske pravoslavne crkve izabran je 22. januara 2010. godine. Na tronu Svetog Save ostao je do upokojenja, 20. novembra 2020. godine. Sahranjen je u kripti Hrama Svetog Save u Beogradu.
Ipak, ni visoka crkvena služba, ni godine provedene daleko od rodnog kraja nisu prekinule njegovu vezu sa Vidovom. Meštani ga pamte kao čoveka koji se svom zavičaju vraćao sa posebnom pažnjom i koji nije zaboravljao ljude među kojima je odrastao.
U selu se i danas sa osmehom govori o njegovim dolascima, ali i o tome koliko mu je bilo stalo do rodnog kraja. Posebno mesto u tim uspomenama zauzima crkva koja se podiže na brdu iznad sela u njegovu čast.
- Nikad nije zaboravio svoje rodno selo, dolazio je da obiđe radove na crkvi koja se podiže u njegovu čast na brdu iznad naših kuća. To je bio veliki čovek, koji je svima pomagao i rečima i delima. Uvek je bio tu da sasluša i razume, naš svetac na zemlji. Velika je čast biti u srodstvu sa njim i vući iste korene. Pamtim ga kao divnog strica i pravog duhovnika. Svako ko ga je bar jednom video u životu imao je za njega samo divne reči, jer takav čovek se samo jednom rađa, kaže patrijarhov rođak, prenosi Rina.
Upravo u tim sećanjima možda se najbolje vidi koliko je snažna bila veza blaženopočivšeg patrijarha Irineja sa mestom iz kojeg je potekao. Za njega Vidova nije bila samo rodno selo, već deo lične istorije koji je poneo sa sobom kroz sve decenije crkvene službe.
Danas, kada se pomene Vidova kod Čačka, neizbežno se pomisli i na patrijarha Irineja. Njegov životni put pokazuje kako iz jednog malog mesta može poteći čovek čiji će glas i služba dopreti do čitavog srpskog naroda.
Čačanski kraj zato s razlogom čuva uspomenu na svog znamenitog sina. Iz Vidove je potekao Miroslav Gavrilović, koji je kao monah poneo ime Irinej, a potom kao patrijarh služio Srpskoj pravoslavnoj crkvi sve do kraja svog zemaljskog života.
BONUS VIDEO
Iako se na Veliku Gospojinu završava dvonedeljno uzdržanje, pravilo zavisi i od dana u koji praznik pada. Pročitajte molitvene stihove posvećene Presvetoj Bogorodici i saznajte zašto vernici sa posebnom ljubavlju traže njeno zastupništvo i pomoć. Crkveno predanje govori o čudesnom okupljanju Hristovih učenika u Jerusalimu, dok jedan od apostola nije uspeo da stigne na vremem a ovaj neobični prizor vekovima je nadahnjivao pravoslavne ikonopisce. Sekretar Eparhije kruševačke podseća na događaj koji je Presveta Bogorodica radosno očekivala i otkriva zašto ovaj dan nije samo uspomena na njeno upokojenje.
GOSPOJINSKI POST JE ZAVRŠEN, A DA LI SE I DANAS POSTI: Sveštenik Bojan Krstanović rešio dilemu nekih vernika
AKATIST USPENJU PRESVETE BOGORODICE: Molitva koja otkriva snagu zastupništva Majke Božje pred Gospodom
ZAŠTO APOSTOLI NA IKONI VELIKE GOSPOJINE LETE NA OBLACIMA: Jedan detalj otkriva neobičnu priču o poslednjim trenucima Bogorodice
ŠTA ZAPRAVO SLAVIMO NA VELIKU GOSPOJINU: Sveštenik Dragi Veškovac objašnjava suštinu ovog praznika
Od blagoslova patrijarha Pavla do molitve pred svakim mečem - otkrivamo kako pravoslavlje daje snagu, smirenost i unutrašnji kompas jednom od najvećih sportista sveta.
Prof. dr Borivoj Anđelković radio je za Srpsku pravoslavnu crkvu kao za svoj drugi dom, ostavljajući velika dela koja će nadživeti svaku biografiju.
Vernici i sveštenstvo okupili su se oko oltara Crkve Svetog kneza Lazara, evocirajući život i duhovnu snagu blaženopočivšeg patrijarha, čije se sećanje i danas oseća u svakom kutku Srpske pravoslavne crkve.
Mašinski inženjer sa dušom umetnika i okom za božansko, jedan je od najvažnijih hroničara Srpske Pravoslavne Crkve, a njegove svetlosne zapise, poznate i kao fotografije, čuva i vrednuje ne samo crkvena zajednica, već i umetnički svet.
Pravoslavno predanje majčinstvo ne posmatra samo kao životnu ulogu, već kao veliku odgovornost pred Bogom.
Crkveno predanje govori o čudesnom okupljanju Hristovih učenika u Jerusalimu, dok jedan od apostola nije uspeo da stigne na vremem a ovaj neobični prizor vekovima je nadahnjivao pravoslavne ikonopisce.
Dok savremeni čovek starost često posmatra kao period gubitka, slabosti i povlačenja iz života, otac Andrej Tkačov ukazuje na njenu dublju svrhu.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Predanje o ovoj ikoni vezano je za kneza Avgara iz Edese, koji je, teško oboleo od gube, čuo za Hrista i njegova čudesna isceljenja.
Pravoslavno predanje majčinstvo ne posmatra samo kao životnu ulogu, već kao veliku odgovornost pred Bogom.
Dok savremeni čovek starost često posmatra kao period gubitka, slabosti i povlačenja iz života, otac Andrej Tkačov ukazuje na njenu dublju svrhu.
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo.
Dar srpskih iseljenika postao je više od ukrasa, noseći snažnu poruku ljubavi prema rodnom gradu, vernosti svetinji i zajedništvu koje ne prekida ni velika udaljenost.
Iako se na Veliku Gospojinu završava dvonedeljno uzdržanje, pravilo zavisi i od dana u koji praznik pada.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.