KAKO SE PRAVI NAJBOLJI SLAVSKI KOLAČ: Vesna iz Čačka je veštinu učila u manastiru i otkriva kako jedan tajni sastojak daje poseban ukus
Dvadeset pet godina vežbe i dar za ukrašavanje učinili su da jedan kolač postane simbol čuvanja tradicije.
Dvadeset pet godina vežbe i dar za ukrašavanje učinili su da jedan kolač postane simbol čuvanja tradicije.
Za Kanađanina čačanskih korena i njegovu izabranicu iz Azije, odluka da izgovore „da“ upravo u Srbiji predstavlja simbol ljubavi koja prevazilazi granice, čuva tradiciju i spaja porodice kroz veru i zajedništvo.
Meštani Samaila i gosti iz okolnih gradova ispunili portu crkve Svetog Pantelejmona, uživajući u liturgiji, lomljenju slavskog kolača i programu koji su uveličali najmlađi folkloraši.
Staza Patrijarha Pavla nije samo pešačka ruta, ona je simbol vere, nade i snage.
Ova lepa slika porodične sloge, gde se tri brata ne samo okupljaju, već i pojedinačno domaćinski dočekuju goste, govori o snazi tradicije i zajedništva.
Mladi Čačanin hrabro je zaplivao u ledenu Moravu, dajući svoj doprinos u očuvanju jedinstva i tradicije, dok su i ostali takmičari, među kojima su bili i deca i devojke, pokazali izuzetnu hrabrost.
U čačanskom selu Katrga u brvnari porodice Minović, koja datira skoro dva veka, domaćica Mira i ove godine tradicionalno je zamesila projino belo brašno da bi napravila pogaču vasilicu.
Ovaj inovativni riblji delikates osmišljen je u Moravičkom okrugu, gde je čačanski kuvar internacionalnog iskustva savršeno spojio tradicionalne vrednosti i savremene kulinarske ideje.
Čačani još uvek na ovom mestu pale sveće u znak sećanja na žrtve svih ratova i ratnika koji su umrli, svaki za svoju otadzbinu.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Mlada žena sa juga Afrike, koja je došla u Srbiju iz ljubavi, ponela je sa sobom i želju za duhovnim ispunjenjem. Pre dve godine preselila se u Čačak i otkrila bogatstvo pravoslavne tradicije koja je za nju postala izvor snage i inspiracije.
U čast stogodišnjice rođenja velikana čiji su pedagoški i duhovni rad ostavili neizbrisiv trag na brojne generacije, u Gradskoj biblioteci Čačka biće održana tribina sa uglednim stručnjacima koji će osvetliti njegov jedinstveni doprinos srpskoj kulturi, duhovnosti i psihoterapiji.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Čak i u najmračnijim trenucima, strpljenje i vera pokazuju put ka ljubavi koju Bog ne skriva ni pred kim.