DANAS JE CRVENO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Sveta Tri jerarha!
Ovaj zajednički praznik ustanovljen je u XI veku, za vreme cara Aleksija Komnena.
Rodom je Misirac i bio je sin uglednih roditelja i srodnik aleksandrijskih patrijaraha Teofila i Kirila.
SPC 17. februara slavi Prepodobnog Isidora Pelusiota.
Rodom je Misirac i bio je sin uglednih roditelja i srodnik aleksandrijskih patrijaraha Teofila i Kirila.
"Proučivši sve nauke svetske, on se odreče bogatstva i svetske slave i sav se predade duhovnom životu radi ljubavi Hristove. Bio je veliki i usrdni branitelj i tumač vere pravoslavne", piše u žitijama.
Po tvrđenju istoričara Nikifora, Sveti Isidor je napisao preko deset hiljada pisama raznim licima, u kojima je jedne ukorevao, druge savetovao, treće tešio, četvrte poučavao:
"Važnije je poučavati se dobrodeteljnom životu nego li krasnorečivom propovedanju", piše on u jednom pismu.
U drugom veli:
"Ako ko želi da mu se vrline pokažu velikim, neka ih smatra malim, i one će se zaista pokazati velikim“.
Prvo i osnovno pravilo za Isidora bilo je: prvo tvoriti, pa onda učiti, po primeru Gospoda Isusa.
U vreme gonjenja Svetog Jovana Zlatousta, kada se sav svet podelio u dva tabora, jedan za, a drugi protiv njega, Sveti Isidor je stao na stranu Zlatoustovu.
"On pisaše patrijarhu Teofilu, kakvo je veliko svetilo crkve Zlatoust, i moljaše ga da se okane nenavisti prema njemu".
Poživeo je dugo, uradio mnogo i preselio se u Carstvo Hristovo oko 436. godine.
Tropar - Prepodobni Isidor Pelusiot (glas 8):
U tebi se, oče, sigurno spase bogolikost, jer si primivši Krst, sledio Hrista. Delima si učio prezirati telo, želeći više za dušu stvari besmrtne, zato i sa Anđelima, Sveti Isidore, raduje se duh tvoj.
Ovaj zajednički praznik ustanovljen je u XI veku, za vreme cara Aleksija Komnena.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Pored duhovnog rada, ostavio je dubok trag u hrišćanskoj književnosti.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Vojvoda koga je car želeo mrtvog i vojnici koji su umesto naredbe čuli nešto drugo.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Pored duhovnog rada, ostavio je dubok trag u hrišćanskoj književnosti.
Svetitelj 4. veka pretvorio je običnu prodaju u nenametljivu propoved koja je razoružala tvrdoglavo jeretičko uverenje i dovela do neočekivanog obrta.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Judu i Svetog Jovana Šangajskog po novom kalendaru, dok se po starom kalendaru obeležava Polaganje rize Presvete Bogorodice u crkvu Vlahernsku u Carigradu. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Otona iz Bamberga, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Svetitelj 4. veka pretvorio je običnu prodaju u nenametljivu propoved koja je razoružala tvrdoglavo jeretičko uverenje i dovela do neočekivanog obrta.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.