Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
SPC 15. februara slavi veliki praznik - Sretenje Gospodnje.
Ovaj praznik je posvećen događaju kada je Bogorodica, nakon što je prošla zakonski propisan period čišćenja posle porođaja (40 dana), dovela Isusa Hrista u hram u Jerusalimu, prema Mojsijevom zakonu. Ovaj događaj se opisuje u Jevanđelju po Luki.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje". Ovaj praznik ima duboko duhovno značenje i simbolizuje predstavljanje Hrista Bogu i njegovom narodu, kao i ispunjenje Starozavetne proročanske tradicije.
Važan dan i za istoriju Srbije
- Na Sretenje, 1804. godine podignut je Prvi srpski ustanak.
- Na Sretenje, 1835. godine donet Sretenjski ustav, prvi demokratski ustav Srbije, pa je slavljen i kao Dan ustavnosti.
- Od 2002. Sretenje je Dan državnosti Republike Srbije.
- Od 2006. Sretenje je i Dan Vojske Srbije.
- Takođe se smatra da Sretenje označava prelazak iz zimske u prolećnu sezonu.
U to vreme kad je Bogorodica dovela Hrista držao je čredu u hramu prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče. On stavi Djevu Mariju ne na mesto za žene nego na mesto za devojke u hramu. Tom prilikom pojave se u hramu dve ličnosti: starac Simeon i Ana kći Fanuilova.
Printscreen
Sretenje Gospodnje
Starcu Simeonu, prema predanju, Sveti duh rekao da neće umreti dok ne vidi Hrista Spasitelja. Nakon što je uzeo dete na ruke, Simeun je hvaleći Boga rekao: "Sada otpuštaš s mirom slugu svoga, Gospode, po reči svojoj; jer videše oči moje Spasenje tvoje“.
Ovo je značilo da je tada Simeun mogao mirno da umre.
Još reče Simeon za Hrista Mladenca: "Gle, ovaj leži da mnoge obori i podigne u Izrailju, i da bude znak protiv koga će se govoriti" (Lk 2, 29 i 34).
Ana pak koja od mladosti služaše Bogu u hramu postom i molitvama, i sama poznade Mesiju, pa proslavi Boga i objavi Jerusalimljanima o dolasku "dugočekanoga". A fariseji, prisutni u hramu, koji videše i čuše sve, rasrdiše se na Zahariju što stavi Devu Mariju na mesto za devojke, dostaviše to kralju Irodu.
Uveren da je to novi Car, o kome su mu zvezdari s Istoka govorili, Irod brzo posla da ubiju Isusa. No, u međuvremenu božanska porodica beše već izmakla iz grada i uputila se u Misir, po uputstvu angela Božjeg.
Dan Sretenja praznovan je od samog početka, no toržestveno praznovanje ovoga dana ustanovljeno je naročito 544. godine u vreme cara Justinijana.
Tokom ovog praznika, vernici se mole i odlaze u crkve da prisustvuju bogosluženjima posvećenim ovom događaju. Takođe se obavlja i blagoslov sveća, a vernici često donose sveće u crkvu da ih sveštenik osveti. Ovaj praznik je takođe prilika za okupljanje porodice i zajednice, kao i za razmišljanje o duhovnim vrednostima i obnovu vere.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U duhu praznika kojim slavimo sećanje na prvi susret Boga i čoveka, portal religija.rs korisnicima omogućava novi način praćenja najnovijih duhovnih sadržaja, pouka i bogoslužbenih informacija, još bliže vernicima i ljubiteljima duhovnosti.
U svojoj knjizi za subotu Sedmice bludnog sina, veliki svetitelj i učitelj Crkve opisuje duhovnu tajnu Sretenja – susret s Hristom, koji ne dolazi samo onima koji ga traže, već i onima koji mu otvore srce za Njegovu ljubav.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.