Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
SPC 15. februara slavi veliki praznik - Sretenje Gospodnje.
Ovaj praznik je posvećen događaju kada je Bogorodica, nakon što je prošla zakonski propisan period čišćenja posle porođaja (40 dana), dovela Isusa Hrista u hram u Jerusalimu, prema Mojsijevom zakonu. Ovaj događaj se opisuje u Jevanđelju po Luki.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje". Ovaj praznik ima duboko duhovno značenje i simbolizuje predstavljanje Hrista Bogu i njegovom narodu, kao i ispunjenje Starozavetne proročanske tradicije.
Važan dan i za istoriju Srbije
- Na Sretenje, 1804. godine podignut je Prvi srpski ustanak.
- Na Sretenje, 1835. godine donet Sretenjski ustav, prvi demokratski ustav Srbije, pa je slavljen i kao Dan ustavnosti.
- Od 2002. Sretenje je Dan državnosti Republike Srbije.
- Od 2006. Sretenje je i Dan Vojske Srbije.
- Takođe se smatra da Sretenje označava prelazak iz zimske u prolećnu sezonu.
U to vreme kad je Bogorodica dovela Hrista držao je čredu u hramu prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče. On stavi Djevu Mariju ne na mesto za žene nego na mesto za devojke u hramu. Tom prilikom pojave se u hramu dve ličnosti: starac Simeon i Ana kći Fanuilova.
Printscreen
Sretenje Gospodnje
Starcu Simeonu, prema predanju, Sveti duh rekao da neće umreti dok ne vidi Hrista Spasitelja. Nakon što je uzeo dete na ruke, Simeun je hvaleći Boga rekao: "Sada otpuštaš s mirom slugu svoga, Gospode, po reči svojoj; jer videše oči moje Spasenje tvoje“.
Ovo je značilo da je tada Simeun mogao mirno da umre.
Još reče Simeon za Hrista Mladenca: "Gle, ovaj leži da mnoge obori i podigne u Izrailju, i da bude znak protiv koga će se govoriti" (Lk 2, 29 i 34).
Ana pak koja od mladosti služaše Bogu u hramu postom i molitvama, i sama poznade Mesiju, pa proslavi Boga i objavi Jerusalimljanima o dolasku "dugočekanoga". A fariseji, prisutni u hramu, koji videše i čuše sve, rasrdiše se na Zahariju što stavi Devu Mariju na mesto za devojke, dostaviše to kralju Irodu.
Uveren da je to novi Car, o kome su mu zvezdari s Istoka govorili, Irod brzo posla da ubiju Isusa. No, u međuvremenu božanska porodica beše već izmakla iz grada i uputila se u Misir, po uputstvu angela Božjeg.
Dan Sretenja praznovan je od samog početka, no toržestveno praznovanje ovoga dana ustanovljeno je naročito 544. godine u vreme cara Justinijana.
Tokom ovog praznika, vernici se mole i odlaze u crkve da prisustvuju bogosluženjima posvećenim ovom događaju. Takođe se obavlja i blagoslov sveća, a vernici često donose sveće u crkvu da ih sveštenik osveti. Ovaj praznik je takođe prilika za okupljanje porodice i zajednice, kao i za razmišljanje o duhovnim vrednostima i obnovu vere.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.