O NJEGOVOJ POSLEDNJOJ ZAPOVESTI I DANAS SE PRIČA: Danas je Prepodobni Jevtimije Veliki
Na pogrebu mu je bio i patrijarh jerusalimski Anastasije.
Kada je svetitelj unesen u Crkvu Svetih Apostola i postavljen u presto patrijaršijski, tada je masa sveta čula iz njegovih usta reči: Mir vsjem!
Srpska pravoslavna crkva 9. februara obeležava dan Prenosa moštiju Svetog Jovana Zlatoustog. Ovoga datuma praznuje se prenos njegovih moštiju iz jermenskog sela Komana, gde je kao izgnanik umro, u Carigrad, gde je ranije kao patrijarh upravljao crkvom.
Naime, kada se navršilo trideset godina od njegove smrti, patrijarh Prokl održao je jedan govor u spomen svoga duhovnog oca i nastavnika, i tim govorom "toliko razgori ljubav naroda i cara Teodosija Mlađeg, prema velikom svetitelju, da svi požele da se mošti Svetog Jovana Zlatoustog prenesu u Carigrad".
Priča se da se kovčeg s moštima nikako nije dao pokrenuti s mesta sve dok car nije napisao pismo Sv. Jovanu Zlatoustom, moleći ga za oproštaj (jer majka Teodosijeva, Evdoksija, bila je glavna u progonstvu svetitelja) i prizivajući ga da dođe u Carigrad, negdašnju svoju rezidenciju.
Kad je ovo pokajno pismo položeno na kovčeg, kovčeg je postao sasvim lak.
Pri prenosu, mnogi bolesnici koji su se dohvatili kovčega su ozdravili.
Kada su mošti prispele u prestonicu, car je ponovo nad moštima molio svetitelja za oproštaj u ime svoje majke, i to kao da ona sama od sebe govori:
- Dok ja živeh vremenim životom, pakost ti učinih, a sada kada ti živiš besmrtnim životom, budi koristan duši mojoj. Slava moja prođe i ništa mi ne pomože; pomozi mi ti, oče, u slavi tvojoj, pomozi mi pre nego što budem osuđena na Sudu Hristovom!
Kada je svetitelj unesen u Crkvu Svetih Apostola i postavljen u presto patrijaršijski, tada je masa sveta čula iz njegovih usta reči: Mir vsjem!
Na pogrebu mu je bio i patrijarh jerusalimski Anastasije.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.
Čudesa svetog Klimenta su bezbrojna.
Kada je na dan pogreba svog muža Ksenija obukla njegovu odeću i tako krenula u pogrebnu povorku, rodbina i njeni prijatelji pomislili su da joj je smrt Andreja Fjodoroviča pomračila razum.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Vojvoda koga je car želeo mrtvog i vojnici koji su umesto naredbe čuli nešto drugo.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Probajte kašu od heljde po receptu iz Hilandara, pročitajte Molitvu po završetku rada i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Maksima Ispovednika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.