O NJEGOVOJ POSLEDNJOJ ZAPOVESTI I DANAS SE PRIČA: Danas je Prepodobni Jevtimije Veliki
Na pogrebu mu je bio i patrijarh jerusalimski Anastasije.
Kada je svetitelj unesen u Crkvu Svetih Apostola i postavljen u presto patrijaršijski, tada je masa sveta čula iz njegovih usta reči: Mir vsjem!
Srpska pravoslavna crkva 9. februara obeležava dan Prenosa moštiju Svetog Jovana Zlatoustog. Ovoga datuma praznuje se prenos njegovih moštiju iz jermenskog sela Komana, gde je kao izgnanik umro, u Carigrad, gde je ranije kao patrijarh upravljao crkvom.
Naime, kada se navršilo trideset godina od njegove smrti, patrijarh Prokl održao je jedan govor u spomen svoga duhovnog oca i nastavnika, i tim govorom "toliko razgori ljubav naroda i cara Teodosija Mlađeg, prema velikom svetitelju, da svi požele da se mošti Svetog Jovana Zlatoustog prenesu u Carigrad".
Priča se da se kovčeg s moštima nikako nije dao pokrenuti s mesta sve dok car nije napisao pismo Sv. Jovanu Zlatoustom, moleći ga za oproštaj (jer majka Teodosijeva, Evdoksija, bila je glavna u progonstvu svetitelja) i prizivajući ga da dođe u Carigrad, negdašnju svoju rezidenciju.
Kad je ovo pokajno pismo položeno na kovčeg, kovčeg je postao sasvim lak.
Pri prenosu, mnogi bolesnici koji su se dohvatili kovčega su ozdravili.
Kada su mošti prispele u prestonicu, car je ponovo nad moštima molio svetitelja za oproštaj u ime svoje majke, i to kao da ona sama od sebe govori:
- Dok ja živeh vremenim životom, pakost ti učinih, a sada kada ti živiš besmrtnim životom, budi koristan duši mojoj. Slava moja prođe i ništa mi ne pomože; pomozi mi ti, oče, u slavi tvojoj, pomozi mi pre nego što budem osuđena na Sudu Hristovom!
Kada je svetitelj unesen u Crkvu Svetih Apostola i postavljen u presto patrijaršijski, tada je masa sveta čula iz njegovih usta reči: Mir vsjem!
Na pogrebu mu je bio i patrijarh jerusalimski Anastasije.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.
Čudesa svetog Klimenta su bezbrojna.
Kada je na dan pogreba svog muža Ksenija obukla njegovu odeću i tako krenula u pogrebnu povorku, rodbina i njeni prijatelji pomislili su da joj je smrt Andreja Fjodoroviča pomračila razum.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Od Studenice do Žiče, a potom do Hrama Svetog Save, Prepodobna Anastasija Srpska okupila je narod koji sada pred njenim kivotom zastaje u molitvi.
Pouka ruskog svetitelja podseća na nekoliko važnih koraka u duhovnom životu, od iskrenog pokajanja do molitve.
Svinjska plećka, krompir i povrće satima se krčkaju pod poklopcem, pa iz rerne izlaze mekani, sočni i puni ukusa.