ON JE APOSTOL POKAJANJA: Srpska pravoslavna crkva danas slavi Prepodobnog Jefrema Sirina
Napisao je mnogo knjiga, ali i molitvi.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
SPC 16. februara obeležava Svetog Simeona i Anu.
U vreme cara misirskog Ptolomeja Fila-delfa Simeonu je, kao jednom od znamenite Sedamdesetorice, bio poveren posao prevođenja Biblije sa jevrejskog na grčki jezik.
Simeon je radio svoj posao savesno, ali kada je prevodio proroka Isaiju, pa dođe do dela proročanstva - "evo djeva će zatrudnjeti i rodiće sina" - on se zbunio, "pa uze nož da izbriše reč djeva i zameni je sa rečju mlada žena", i da tako i prevede na grčki.
"Ali, u tom trenutku javi se Simeonu angel Božji i zadrža ga od njegove namere, objasnivši mu da je proročanstvo istinito, i da je tačno zapisano. A da je istinito i tačno, reče mu još vesnik Božji, uveriće se i on sam lično, jer po Božjoj volji neće umreti dok ne vidi Mesiju rođenoga od devojke", piše u žitijama.
Pravedni Simeon, prema predanju, obradovao se tom glasu s neba, ostavi proročanstvo neizmenjeno, i zahvali Bogu što ga udostojava da doživi i vidi "obećanoga".
"Kada Mladenac Isus bi donesen Djevom Marijom u hram jerusalimski, Duh Božji to javi Simeonu, koji beše veoma star i beo kao labud. Simeon brzo ode u hram i u hramu poznade i Djevu i Mladenca po svetlosti što zračaše oko glava njihovih kao oreol".
Radostan starac uzeo je Hrista na ruke svoje i zamoli Boga:
"Sad otpuštaš u miru slugu svojega, Gospode, po riječi svojoj; jer vidješe oči moje spasenje tvoje" (Lk 2, 29-30).
Tu se zadesila i Ana proročica, kći Fanuilova, koja je i sama prepoznala Mesiju i objavi ga narodu.
Ani je tada bilo osamdeset četiri godine. Uskoro, Simeon se upokojio.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Tropar - Sveti Simeon i Ana (glas 1):
Radujsja blagodatnija Bogorodice Djevo, iz tebe bo vozsija solnce pravdi, Hristos Bog naš, prosvješčajaj suščija vo tmje: veselisja i ti starče pravednij, prijemij vo objatija svoboditelja duš naših, darujuščago nam voskresenije.
Napisao je mnogo knjiga, ali i molitvi.
Sveti Ignjatije Bogonosac bio je episkop Antiohije i učenik svetih apostola.
Ovaj zajednički praznik ustanovljen je u XI veku, za vreme cara Aleksija Komnena.
Ovi svetitelji nisu bili braća po krvi, ali su bili braća po duhu.
Svetitelj 4. veka pretvorio je običnu prodaju u nenametljivu propoved koja je razoružala tvrdoglavo jeretičko uverenje i dovela do neočekivanog obrta.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Judu i Svetog Jovana Šangajskog po novom kalendaru, dok se po starom kalendaru obeležava Polaganje rize Presvete Bogorodice u crkvu Vlahernsku u Carigradu. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Otona iz Bamberga, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Vekovima ljudi odlaze na posebna mesta tražeći utehu, zdravlje i pomoć, ali Crkva jasno govori šta osvećena voda zaista jeste, zašto joj vernici prilaze sa poštovanjem i gde se nalazi granica između vere i praznoverja.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 6. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.