OVI LJUDI NE UMEJU DA VOLE! Sveti Gavrilo otkrio i po čemu ih prepoznati
Pravoslavno shvatanje ljubavi podrazumeva žrtvu, odricanje i slobodu.
Kada zadržimo oštru reč i, umesto nje, izaberemo blagu, tada pokazujemo da smo razumeli Božju zapovest o ljubavi.
U vremenu u kome su reči često teške, a srca umorna, čovek lako zaboravi koliko je malo potrebno da se učini veliko delo pred Bogom. Nisu to uvek podvizi koji se vide niti dela o kojima se govori na sav glas.
Ponekad je to tišina umesto rasprave, blagost umesto osude, razumevanje umesto presude. U svakodnevnim susretima, na ulici, u domu, na poslu, pred nama su prilike da budemo svedoci Hristove ljubavi.
Pravoslavna vera nas uči da je svaki čovek ikona Božija. Kada se prema bližnjem odnosimo s poštovanjem, mi poštujemo sam lik Božiji u njemu. Kada zadržimo oštru reč i, umesto nje, izaberemo blagu, tada pokazujemo da smo razumeli zapovest o ljubavi.
DOK GOD JE OVA OSOBA ŽIVA, ŽIVEĆETE I VI DOBRO! Starac Ilija otkriva kad se na porodicu spuštaju tuge i nevolje i zbog čega
Jer, nije teško voleti one koji nas vole; podvig je voleti onda kada nas neko povredi, ne razume ili kada je sam izgubljen u svojim slabostima.
Sveti oci su učili da se duhovni život ne sastoji samo u molitvi i postu već i u odnosu prema ljudima. Reč može da podigne, ali i slomi. Jedan osmeh može da vrati nadu, a jedan pogled pun prezira da produbi nečiju ranu.
Koliko je samo onih koji nose nevidljive terete, koji u tišini trpe brige, bolesti, gubitke i strahove. Često ne znamo kroz kakvu tamu neko prolazi, ali možemo da budemo makar mala svetlost na njegovom putu.
Zato su reči duhovnika i staraca dragocene jer podsećaju na ono suštinsko - da bez ljubavi nema istinskog hrišćanskog života. Među takvim poukama su i reči ruskog duhovnika, starca Ilije Nozdrina:
- Rođeni moj! Od srca te molim: ne svađaj se, ne sudi, ne vređaj i budi dobar prema bližnjima. Govori više svetlih, dobrih reči, poštuj tuđe mišljenje, ne raspravljaj se. Možda je nekome baš sad loše, možda je na ivici. Ne žuri da vičeš na njega, osmehni se, pozdravi ga, budi ljubazan, srdačan, pomozi mu da prevaziđe teškoće, pruži mu ruku, rame za plakanje, pokloni mu maramicu, ikonicu. Ne plaši se. Budi milostiv! Nosi svetlost i radost.
Pravoslavno shvatanje ljubavi podrazumeva žrtvu, odricanje i slobodu.
Uzaludne rasprave ne menjaju čoveka koji ne želi promenu, ali mogu promeniti onoga koji u njih ulazi.
Smiren čovek pre svega stoji pred Bogom, a tek onda pred ljudima.
Reći nešto što je istinito, ali u pogrešno vreme, pred pogrešnim ljudima i sa pogrešnim srcem, može naneti veću štetu nego laž.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Porodični odnosi zahtevaju strpljenje, razumevanje i spremnost da se sasluša druga strana, naročito onda kada dođe do neslaganja.
Niko od ljudi nije savršen i niko ne može drugome pružiti sve ono za čim njegovo srce čezne.
Napuštanje boli posebno onda kada dolazi od osobe kojoj smo verovali.
Što se čovek više oslobađa svoje gordosti i svoje volje, to u njegovoj duši ostaje više mesta za Božju blagodat.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.