Dvadeset pet godina vežbe i dar za ukrašavanje učinili su da jedan kolač postane simbol čuvanja tradicije.
Krsna slava u srpskim domovima nije samo porodični praznik, već nit koja povezuje generacije i čuva sećanje na pretke. Taj dan se ne dočekuje usputno: kuća se priprema kao da u nju dolazi najpoštovaniji gost, a svaki detalj — od sveće i tamjana do trpeze — nosi svoju priču. Među simbolima tog dana posebno mesto zauzima slavski kolač, hleb koji se mesi uz molitvu, ukrašava rukama domaćice i pred oltarom osvećuje kao znak domaćeg blagoslova.
Za neke porodice slavski kolač izrađuju pekare, u drugim ga domaćice spremaju same, ali u Čačku već godinama postoji ime koje se izdvaja. Vesna Maslać uspela je da od jednostavnih sastojaka napravi slavski kolač kojim je osvojila zlatnu medalju na Pekarijadi, potvrđujući da vrhunsko umeće ne traži luksuz, već znanje, strpljenje i dobru nameru.
Rina
Tajni sastojak koji pravi razliku
- Za najbolji kolač potrebni su jednostavni sastojci: jedan kilogram brašna, šećer, so, sveži kvasac i voda. Svaka domaćica ima i svoj tajni sastojak, a moj je kora od limuna koja kolaču daje poseban miris i ukus - kaže Vesna za Rinu.
Kada testo naraste, bude lepo oblikovano i ispečeno, počinje deo posla koji Vesnu najviše inspiriše - ukrašavanje. Svaki motiv koji stavlja na kolač ima značenje koje se prenosi generacijama, a ona ih oblikuje s pažnjom gotovo monahinjskom.
Rina
Simbolika ukrasa na slavskom kolaču
- Pored slova stavljamo grožđe da nam vinogradi budu rodni, zatim žito da ambari budu puni, cveće da u kuću donese lepotu i miris, i goluba da donese vernost - objašnjava Vesna, naviknuta da rukama govori ono što rečima ne mora.
Pekarstvo joj nije običan zanat. To je veština koju neguje 25 godina, a slavske kolače je učila da pravi od monahinja iz jednog manastira.
- U manastiru sam videla kako monahinje prave slavske kolače i želela sam i ja da naučim. Očima sam upijala zanat i to znanje kasnije primenjivala kod kuće. Vremenom sam počela da dodajem i neke svoje ideje i ukrase - priseća se ona, s onom tihom sigurnošću koju imaju samo ljudi koji zaista vole to što rade.
Danas, sve što Vesna zamisli ona i napravi — pa ne čudi što je baš njen kolač proglašen najboljim u Srbiji. U vremenu kada se mnogi običaji uprošćavaju ili zaboravljaju, njen rad podseća da tradicija živi najpre u rukama onih koji je neguju, a zatim u domovima koji je sa poštovanjem dočekuju.
Slava je više od običaja – ona je duhovni rođendan porodice i znak pripadnosti Crkvi. Donosimo pregled svih značajnih slava po mesecima, kako biste na vreme znali kada se okupljaju domaćini i njihove porodice.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Prema crkvenom poretku, proslavljanje sveca zaštitnika doma ne započinje trpezom, već molitvom na večernjoj službi, kada vernik sabira srce i misli u zahvalnosti Bogu i svom svetitelju.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.