Dvadeset pet godina vežbe i dar za ukrašavanje učinili su da jedan kolač postane simbol čuvanja tradicije.
Krsna slava u srpskim domovima nije samo porodični praznik, već nit koja povezuje generacije i čuva sećanje na pretke. Taj dan se ne dočekuje usputno: kuća se priprema kao da u nju dolazi najpoštovaniji gost, a svaki detalj — od sveće i tamjana do trpeze — nosi svoju priču. Među simbolima tog dana posebno mesto zauzima slavski kolač, hleb koji se mesi uz molitvu, ukrašava rukama domaćice i pred oltarom osvećuje kao znak domaćeg blagoslova.
Za neke porodice slavski kolač izrađuju pekare, u drugim ga domaćice spremaju same, ali u Čačku već godinama postoji ime koje se izdvaja. Vesna Maslać uspela je da od jednostavnih sastojaka napravi slavski kolač kojim je osvojila zlatnu medalju na Pekarijadi, potvrđujući da vrhunsko umeće ne traži luksuz, već znanje, strpljenje i dobru nameru.
Rina
Tajni sastojak koji pravi razliku
- Za najbolji kolač potrebni su jednostavni sastojci: jedan kilogram brašna, šećer, so, sveži kvasac i voda. Svaka domaćica ima i svoj tajni sastojak, a moj je kora od limuna koja kolaču daje poseban miris i ukus - kaže Vesna za Rinu.
Kada testo naraste, bude lepo oblikovano i ispečeno, počinje deo posla koji Vesnu najviše inspiriše - ukrašavanje. Svaki motiv koji stavlja na kolač ima značenje koje se prenosi generacijama, a ona ih oblikuje s pažnjom gotovo monahinjskom.
Rina
Simbolika ukrasa na slavskom kolaču
- Pored slova stavljamo grožđe da nam vinogradi budu rodni, zatim žito da ambari budu puni, cveće da u kuću donese lepotu i miris, i goluba da donese vernost - objašnjava Vesna, naviknuta da rukama govori ono što rečima ne mora.
Pekarstvo joj nije običan zanat. To je veština koju neguje 25 godina, a slavske kolače je učila da pravi od monahinja iz jednog manastira.
- U manastiru sam videla kako monahinje prave slavske kolače i želela sam i ja da naučim. Očima sam upijala zanat i to znanje kasnije primenjivala kod kuće. Vremenom sam počela da dodajem i neke svoje ideje i ukrase - priseća se ona, s onom tihom sigurnošću koju imaju samo ljudi koji zaista vole to što rade.
Danas, sve što Vesna zamisli ona i napravi — pa ne čudi što je baš njen kolač proglašen najboljim u Srbiji. U vremenu kada se mnogi običaji uprošćavaju ili zaboravljaju, njen rad podseća da tradicija živi najpre u rukama onih koji je neguju, a zatim u domovima koji je sa poštovanjem dočekuju.
Slava je više od običaja – ona je duhovni rođendan porodice i znak pripadnosti Crkvi. Donosimo pregled svih značajnih slava po mesecima, kako biste na vreme znali kada se okupljaju domaćini i njihove porodice.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Prema crkvenom poretku, proslavljanje sveca zaštitnika doma ne započinje trpezom, već molitvom na večernjoj službi, kada vernik sabira srce i misli u zahvalnosti Bogu i svom svetitelju.
Od "izleta" u pokret Hare Krišna do misionara koji je hiljadama mališana u Sijera Leoneu postao jedina nada – životni put oca Temisa Adamsa otkriva kako se čovek menja kada izabere da pripada onima koji nemaju ništa.
Dok nama korica hleba izgleda obično, negde daleko njena vrednost može značiti nadu– pouka omiljenog srpskog patrijarha otvara oči i srce na ono što svakodnevno zanemarujemo.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Od "izleta" u pokret Hare Krišna do misionara koji je hiljadama mališana u Sijera Leoneu postao jedina nada – životni put oca Temisa Adamsa otkriva kako se čovek menja kada izabere da pripada onima koji nemaju ništa.
Dok nama korica hleba izgleda obično, negde daleko njena vrednost može značiti nadu– pouka omiljenog srpskog patrijarha otvara oči i srce na ono što svakodnevno zanemarujemo.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.