Dvadeset pet godina vežbe i dar za ukrašavanje učinili su da jedan kolač postane simbol čuvanja tradicije.
Krsna slava u srpskim domovima nije samo porodični praznik, već nit koja povezuje generacije i čuva sećanje na pretke. Taj dan se ne dočekuje usputno: kuća se priprema kao da u nju dolazi najpoštovaniji gost, a svaki detalj — od sveće i tamjana do trpeze — nosi svoju priču. Među simbolima tog dana posebno mesto zauzima slavski kolač, hleb koji se mesi uz molitvu, ukrašava rukama domaćice i pred oltarom osvećuje kao znak domaćeg blagoslova.
Za neke porodice slavski kolač izrađuju pekare, u drugim ga domaćice spremaju same, ali u Čačku već godinama postoji ime koje se izdvaja. Vesna Maslać uspela je da od jednostavnih sastojaka napravi slavski kolač kojim je osvojila zlatnu medalju na Pekarijadi, potvrđujući da vrhunsko umeće ne traži luksuz, već znanje, strpljenje i dobru nameru.
Rina
Tajni sastojak koji pravi razliku
- Za najbolji kolač potrebni su jednostavni sastojci: jedan kilogram brašna, šećer, so, sveži kvasac i voda. Svaka domaćica ima i svoj tajni sastojak, a moj je kora od limuna koja kolaču daje poseban miris i ukus - kaže Vesna za Rinu.
Kada testo naraste, bude lepo oblikovano i ispečeno, počinje deo posla koji Vesnu najviše inspiriše - ukrašavanje. Svaki motiv koji stavlja na kolač ima značenje koje se prenosi generacijama, a ona ih oblikuje s pažnjom gotovo monahinjskom.
Rina
Simbolika ukrasa na slavskom kolaču
- Pored slova stavljamo grožđe da nam vinogradi budu rodni, zatim žito da ambari budu puni, cveće da u kuću donese lepotu i miris, i goluba da donese vernost - objašnjava Vesna, naviknuta da rukama govori ono što rečima ne mora.
Pekarstvo joj nije običan zanat. To je veština koju neguje 25 godina, a slavske kolače je učila da pravi od monahinja iz jednog manastira.
- U manastiru sam videla kako monahinje prave slavske kolače i želela sam i ja da naučim. Očima sam upijala zanat i to znanje kasnije primenjivala kod kuće. Vremenom sam počela da dodajem i neke svoje ideje i ukrase - priseća se ona, s onom tihom sigurnošću koju imaju samo ljudi koji zaista vole to što rade.
Danas, sve što Vesna zamisli ona i napravi — pa ne čudi što je baš njen kolač proglašen najboljim u Srbiji. U vremenu kada se mnogi običaji uprošćavaju ili zaboravljaju, njen rad podseća da tradicija živi najpre u rukama onih koji je neguju, a zatim u domovima koji je sa poštovanjem dočekuju.
Slava je više od običaja – ona je duhovni rođendan porodice i znak pripadnosti Crkvi. Donosimo pregled svih značajnih slava po mesecima, kako biste na vreme znali kada se okupljaju domaćini i njihove porodice.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Prema crkvenom poretku, proslavljanje sveca zaštitnika doma ne započinje trpezom, već molitvom na večernjoj službi, kada vernik sabira srce i misli u zahvalnosti Bogu i svom svetitelju.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.