Dvadeset pet godina vežbe i dar za ukrašavanje učinili su da jedan kolač postane simbol čuvanja tradicije.
Krsna slava u srpskim domovima nije samo porodični praznik, već nit koja povezuje generacije i čuva sećanje na pretke. Taj dan se ne dočekuje usputno: kuća se priprema kao da u nju dolazi najpoštovaniji gost, a svaki detalj — od sveće i tamjana do trpeze — nosi svoju priču. Među simbolima tog dana posebno mesto zauzima slavski kolač, hleb koji se mesi uz molitvu, ukrašava rukama domaćice i pred oltarom osvećuje kao znak domaćeg blagoslova.
Za neke porodice slavski kolač izrađuju pekare, u drugim ga domaćice spremaju same, ali u Čačku već godinama postoji ime koje se izdvaja. Vesna Maslać uspela je da od jednostavnih sastojaka napravi slavski kolač kojim je osvojila zlatnu medalju na Pekarijadi, potvrđujući da vrhunsko umeće ne traži luksuz, već znanje, strpljenje i dobru nameru.
Rina
Tajni sastojak koji pravi razliku
- Za najbolji kolač potrebni su jednostavni sastojci: jedan kilogram brašna, šećer, so, sveži kvasac i voda. Svaka domaćica ima i svoj tajni sastojak, a moj je kora od limuna koja kolaču daje poseban miris i ukus - kaže Vesna za Rinu.
Kada testo naraste, bude lepo oblikovano i ispečeno, počinje deo posla koji Vesnu najviše inspiriše - ukrašavanje. Svaki motiv koji stavlja na kolač ima značenje koje se prenosi generacijama, a ona ih oblikuje s pažnjom gotovo monahinjskom.
Rina
Simbolika ukrasa na slavskom kolaču
- Pored slova stavljamo grožđe da nam vinogradi budu rodni, zatim žito da ambari budu puni, cveće da u kuću donese lepotu i miris, i goluba da donese vernost - objašnjava Vesna, naviknuta da rukama govori ono što rečima ne mora.
Pekarstvo joj nije običan zanat. To je veština koju neguje 25 godina, a slavske kolače je učila da pravi od monahinja iz jednog manastira.
- U manastiru sam videla kako monahinje prave slavske kolače i želela sam i ja da naučim. Očima sam upijala zanat i to znanje kasnije primenjivala kod kuće. Vremenom sam počela da dodajem i neke svoje ideje i ukrase - priseća se ona, s onom tihom sigurnošću koju imaju samo ljudi koji zaista vole to što rade.
Danas, sve što Vesna zamisli ona i napravi — pa ne čudi što je baš njen kolač proglašen najboljim u Srbiji. U vremenu kada se mnogi običaji uprošćavaju ili zaboravljaju, njen rad podseća da tradicija živi najpre u rukama onih koji je neguju, a zatim u domovima koji je sa poštovanjem dočekuju.
Slava je više od običaja – ona je duhovni rođendan porodice i znak pripadnosti Crkvi. Donosimo pregled svih značajnih slava po mesecima, kako biste na vreme znali kada se okupljaju domaćini i njihove porodice.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Prema crkvenom poretku, proslavljanje sveca zaštitnika doma ne započinje trpezom, već molitvom na večernjoj službi, kada vernik sabira srce i misli u zahvalnosti Bogu i svom svetitelju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.