DOK SU JOJ GULILI KOŽU I BACALI LAVOVIMA, ONA SE MOLILA ZA SVOJE MUČITELJE: Sutra slavimo Svetu mučenicu Tatijanu
Sveta Tatijana je bila rimska hrišćanka i đakonisa pri Crkvi, s početka 3. veka.
Kada je sudija video koliko je lepa, poželeo je da mu ona bude žena, što je ona kategorički odbila.
Srpska pravoslavna crkva 18. februara slavi Svetu mučenicu Agatiju.
Rodila se u sicilijanskom gradu Palermu od roditelja blagorodnih i imućnih. Kada je car Dekije pokrenuo gonjenje hrišćana, i Sveta Agatija je uhvaćena i izvedena na sud pred sudiju Kvintijana.
Kada je sudija video koliko je lepa, poželeo je da mu ona bude žena. Kada joj je on to predložio, Agatija ju je odgovorila da je ona nevesta Hristova, i da ne može biti neverna svome obručniku. Sudija je stavi na teške muke.
Agatija je prebijena, izrugivana, uz drvo vezivana i tučena do krvi.
Potom je sudija ponovo od nje tražio da se odrekne Isusa Hrista, i da tako izbegne dalje muke, na što mu je odgovorila:
"Ove muke meni su vrlo korisne, kao što pšenica ne može doći u žitnice pre nego se očisti od pleve, tako ni duša moja ne može ući u raj, ako telo moje najpre ne bude sokrušeno mukama".
Tada mučitelj naredi te joj se odseku grudi, pa je onda bace u tamnicu.
U tamnici joj se javio Sveti apostol Petar i povrati joj i zdravlje i telesnu snagu.
Ponovo je izvedena na mučenje, i ponovo bačena u tamnicu gde se i upokojila 251. godine u gradu Katani.
"Po smrti Agatinoj njen mučitelj Kvitijan pođe da zagrabi imanje njeno. No usput se razbesne konji pod njim i pod vojnicima, te ga svega izgrizu po licu, svale na zemlju i istopotaju nogama namrtvo. Tako ga ubrzo postiže kazna Božja za divlji zločin nad svetom Agatijom", piše u žitijama.
Tropar - Sveta mučenica Agatija (glas 4):
Ovčica Tvoja Isuse, Agatija, zove silnim glasom: „Tebe Ženiče moj ljubim i tražeći Te stradam, i raspinjem se i sahranjujem u krštenju Tvome. I stradam radi Tebe, da bih carstvovala s Tobom, i umirem za Tebe, da bih živela s Tobom. Primi me kao čistu žrtvu, s ljubavlju žrtvovanu za Tebe.“ Njenim molitvama, kao Milostiv, spasi duše naše.
Sveta Tatijana je bila rimska hrišćanka i đakonisa pri Crkvi, s početka 3. veka.
Kada je na dan pogreba svog muža Ksenija obukla njegovu odeću i tako krenula u pogrebnu povorku, rodbina i njeni prijatelji pomislili su da joj je smrt Andreja Fjodoroviča pomračila razum.
Ovi svetitelji nisu bili braća po krvi, ali su bili braća po duhu.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Lazarevu subotu i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliku subotu, dok Jevreji slave dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Vaskrsenje Lazarevo simbolizuje pobedu života nad smrću i predskazuje Vaskrsenje Isusa Hrista.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Poglavar Srpske pravoslavne crkve posetio Univerzitetsku dečju kliniku u Tiršovoj, razgovarao sa lekarima i zastajao kraj kreveta najmlađih pacijenata, pokazujući koliko pažnja, reč i prisustvo znače tamo gde se vode najteže borbe.
Kada se misli umnože, a srce izgubi mir, tada i najmanji teret postaje težak, a svakodnevica mučna.
Dolazak moštiju Svetog Nektarija Eginskog u Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje doneo je poseban mir i sabranost, gde su se medicina i vera susrele u potrazi za utehom, snagom i duhovnim isceljenjem.