ONE SU BILE TRI ROĐENE SESTRE KOJE SU MUČENIČKI STRADALE ZA HRISTA! Danas su Svete Agapija, Hionija i Irina!
Car je savetovao devojke da se poklone idolima i tako sebi spasu živote, ali su one to odbile.
Sveti Timotej, učenik apostola Pavla, krstio je nju i njene dvorkinje, i doneo joj poslanice apostola Pavla na čitanje.
Srpska pravoslavna crkva 18. maja obeležava Svetu velikomučenicu Irinu.
Živela je u apostolska vremena na Balkanu, u gradu Magedonu gde je njen otac Likinije bio "mali car". Neki misle, da je bila Slovenka. Rođena je u neznabožačkoj porodici.
Penelopa, kako joj je glasilo ime neznabožačko, počela je rano da uči o hrišćanstvu, a učitelj joj je bio Apelijan.
Sveti Timotej, učenik apostola Pavla, krstio je nju i njene dvorkinje, i doneo joj poslanice apostola Pavla na čitanje. Naljutila je oca odbijanjem da se uda. Otac je planirao da je stavi na muke, ali na čudesan način ga je preobratila u hrišćanstvo.
"Još od četiri cara, osim njenoga oca, stavljena je na razne muke, no Bog je preko svojih angela spasavaše", piše u žitijama.
Car Sedekija ju je zakopao do glave u rupu napunjenu zmijama i škorpijama.
"No angel Božji umrtvi otrovne gadove i sačuva svetu devicu nepovređenu. Tada isti car pokuša da je prestruže testerom, no testera se odbijaše od tela njenoga kao od kamena. Potom opet isti car veza je za točak pod vodenicom i pusti vodu, da je tako umori. No voda ne htede teći nego stajaše, i devica osta zdrava i živa".
Car Savah, sin Sedekijin, potkovao ju je, prema predanju, ekserima, "natovari na nju vreću peska, i zauzda je, pa naredi te je vođahu kao skota daleko izvan grada".
"No angel Božji potrese zemlju, i zemlja se otvori i proguta mučitelje njene".
Preživevši sve muke, kroz koje obrati ogroman broj neznabožaca u hrišćanstvo, Irina pređe u grad Kalipolj, gde propovedaše veru u Hrista. Tamošnji car Numerijan hteo je da je ubije tako što ju je bacio u tri usijana metalna vola jedno za drugim. Ljudi su gledali i nisu verovali da je i to preživela.
Eparh Vavodin odveo ju je u grad Konstantinu gde ju je stavio na usijane rešetke. Ni tada joj ništa nije bilo.
"Najzad dođe Irina u grad Mesemvriju, gde je umrtvi car Savorije, no Bog je ožive. A car sa mnogim narodom videći to, poverova u Hrista i krsti se".
Prema predanju, u veru Hristovu prevela je preko sto hiljada neznabožaca.
"Najzad sama leže u grob i naredi Apelijanu da grob zatvori. Posle četiri dana, kad grob otvoriše, nje ne beše u grobu."
Ovčica Tvoja Isuse, Irina, zove silnim glasom: „Tebe Ženiče moj ljubim i tražeći Te stradam, i raspinjem se i sahranjujem u krštenju Tvome. I stradam radi Tebe, da bih carstvovala s Tobom, i umirem za Tebe, da bih živela s Tobom. Primi me kao čistu žrtvu, s ljubavlju žrtvovanu za Tebe.“ Njenim molitvama, kao Milostiv, spasi duše naše.
Car je savetovao devojke da se poklone idolima i tako sebi spasu živote, ali su one to odbile.
Telo Svetog Jakova je posle pogubljenja preneto u Španiju, a na njegovom grobu i dan danas se dešavaju čudesna isceljenja.
Po naredbi cara Aleksandra telo Jeremijino je preneto i sahranjeno u Aleksandriji.
Bio je prinuđen da se od gonitelja krije čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Nakon što je, nagovorena od vračare, učinila preljubu, Teodora je napustila dotadašnji život i muža i odlučila da se potpuno posveti pokajanju.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Posle smrti roditelja donela je odluku koja je obeležila čitav njen život - razdelila je celokupno porodično imanje siromašnima, odrekla se zemaljskog bogatstva i zamonašila se.
Sveta Ana je majka Presvete Bogorodice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao značaj brige o čoveku kao celovitoj ličnosti, posebno ukazavši na mesto molitve u zdravstvenim ustanovama.