MANASTIRSKA POSLASTICA KOJU MORATE PROBATI: Pita od oraha po receptu jeromonaha Jeroteja iz 19. veka
Recept iz "Srbskog kuvara" donosi miris cimeta, posne delicije i vekovnu tradiciju pravoslavnih kuhinja pravo na vaš sto.
Zapis iz starog "Srbskog kuvara" donosi slatkiš od svega nekoliko osnovnih sastojaka, bez aditiva i trikova, ali sa ukusom koji pamte i deca i odrasli.
Miris toplog testa koji se tiho širi kućom nosi u sebi manastirski spokoj i strpljenja ruku koje rade bez žurbe i bez potrebe da išta ulepašaju. U takvom duhu nastaju i slatke manastirske perece od šećernog testa, zapisane u starom "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jeroteja Draganovića – skroman, ali potpun recept u kome nema mesta aditivima ni veštačkim aromama. Samo brašno, bademi, jaja i malo limunove kore spajaju se u jednostavan slatkiš koji podseća da prava radost ne dolazi iz raskoši, već iz pažljivo odmjerene mere. Perece koje se ovako pripremaju jednako će obradovati decu i odrasle, jer u njima ima nečega što se ne meri ukusom, već osećajem doma i blagoslovene jednostavnosti.
Pola kilograma šećera u prahu
Pola kilograma mlevenog badema
Pola kilograma mekog belog brašna
Šest jaja
Sitno seckana četvrtina limunove kore
Malo anisa
Malo putera
Brašno, šećer, puter, badem, jaja i limunovu koru stavite u dublji sud i mesite pola sata, sve dok se sastojci lepo ne sjedine u glatko, elastično testo. Po želji dodajte malo anisa, koji će blagim tonom obogatiti aromu. Kada testo bude spremno, premažite dasku puterom i pažljivo oblikujte perece ili druge figure po svom ukusu. Perece odozgo premažite dobro zašećerenom vodom, što će im dati blistavu, slatku glazuru nakon pečenja.
Pecite u umereno zagrejanoj rerni dok ne dobiju svetliju nijansu zlatno-smeđe boje, vodeći računa da ostanu mekane unutra, ali dovoljno čvrste spolja. Nakon pečenja, ostavite ih nekoliko minuta da se prohlade – tada su spremne da unesu toplinu i miris doma u svaki kutak.
Recept iz "Srbskog kuvara" donosi miris cimeta, posne delicije i vekovnu tradiciju pravoslavnih kuhinja pravo na vaš sto.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
U vremenu instant-testa i gotovih mešavina, ovaj recept podseća kako izgleda priprema koja ne zavisi od sata, već od osećaja.
Tradicionalna poslastica sa domaćim pekmezom i orasima koja spaja manastirsku skromnost i toplinu porodične trpeze – idealna za dane posta na vodi.
U senci maslina i mirisu tamjana nastaje osvežavajuća poslastica koju monasi pripremaju s molitvom – otac Nikodim otkriva kako da ovu svetogorsku blagodat unesete i u svoj dom.
Jednostavna riba iz atonskih kuhinja otkriva kako se od nekoliko osnovnih namirnica pravi jelo koje spaja post, tradiciju i miris Mediterana
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Na konferenciji za medije objavljeno je kako će izgledati događaj koji će ovogodišnjoj Spasovdanskoj litiji dati poseban značaj
U pravoslavnom učenju porodica se smatra malom crkvom, mestom gde dete prvi put uči šta su ljubav, praštanje, vera i poverenje u Boga.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.