MANASTIRSKA POSLASTICA KOJU MORATE PROBATI: Pita od oraha po receptu jeromonaha Jeroteja iz 19. veka
Recept iz "Srbskog kuvara" donosi miris cimeta, posne delicije i vekovnu tradiciju pravoslavnih kuhinja pravo na vaš sto.
Zapis iz starog "Srbskog kuvara" donosi slatkiš od svega nekoliko osnovnih sastojaka, bez aditiva i trikova, ali sa ukusom koji pamte i deca i odrasli.
Miris toplog testa koji se tiho širi kućom nosi u sebi manastirski spokoj i strpljenja ruku koje rade bez žurbe i bez potrebe da išta ulepašaju. U takvom duhu nastaju i slatke manastirske perece od šećernog testa, zapisane u starom "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jeroteja Draganovića – skroman, ali potpun recept u kome nema mesta aditivima ni veštačkim aromama. Samo brašno, bademi, jaja i malo limunove kore spajaju se u jednostavan slatkiš koji podseća da prava radost ne dolazi iz raskoši, već iz pažljivo odmjerene mere. Perece koje se ovako pripremaju jednako će obradovati decu i odrasle, jer u njima ima nečega što se ne meri ukusom, već osećajem doma i blagoslovene jednostavnosti.
Pola kilograma šećera u prahu
Pola kilograma mlevenog badema
Pola kilograma mekog belog brašna
Šest jaja
Sitno seckana četvrtina limunove kore
Malo anisa
Malo putera
Brašno, šećer, puter, badem, jaja i limunovu koru stavite u dublji sud i mesite pola sata, sve dok se sastojci lepo ne sjedine u glatko, elastično testo. Po želji dodajte malo anisa, koji će blagim tonom obogatiti aromu. Kada testo bude spremno, premažite dasku puterom i pažljivo oblikujte perece ili druge figure po svom ukusu. Perece odozgo premažite dobro zašećerenom vodom, što će im dati blistavu, slatku glazuru nakon pečenja.
Pecite u umereno zagrejanoj rerni dok ne dobiju svetliju nijansu zlatno-smeđe boje, vodeći računa da ostanu mekane unutra, ali dovoljno čvrste spolja. Nakon pečenja, ostavite ih nekoliko minuta da se prohlade – tada su spremne da unesu toplinu i miris doma u svaki kutak.
Recept iz "Srbskog kuvara" donosi miris cimeta, posne delicije i vekovnu tradiciju pravoslavnih kuhinja pravo na vaš sto.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
U vremenu instant-testa i gotovih mešavina, ovaj recept podseća kako izgleda priprema koja ne zavisi od sata, već od osećaja.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Desert sa Atosa koji osvaja na prvi zalogaj.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Beli luk, svež peršun i nekoliko suvih začina pretvaraju jednostavan obrok u aromatično jelo, a priprema je jednostavna i ne zahteva mnogo sastojaka.
Monahinja Atanasija Rašić zapisala je pripremu ovog neobičnog jela od pšenice koje vekovima prati duh jednostavnosti i posta.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Priprema je jednostavnija nego što izgleda, a ova elegantna poslastica može da bude pravi ukras trpeze za mrsnu slavu.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.