MANASTIRSKA POSLASTICA KOJU MORATE PROBATI: Pita od oraha po receptu jeromonaha Jeroteja iz 19. veka
Recept iz "Srbskog kuvara" donosi miris cimeta, posne delicije i vekovnu tradiciju pravoslavnih kuhinja pravo na vaš sto.
Zapis iz starog "Srbskog kuvara" donosi slatkiš od svega nekoliko osnovnih sastojaka, bez aditiva i trikova, ali sa ukusom koji pamte i deca i odrasli.
Miris toplog testa koji se tiho širi kućom nosi u sebi manastirski spokoj i strpljenja ruku koje rade bez žurbe i bez potrebe da išta ulepašaju. U takvom duhu nastaju i slatke manastirske perece od šećernog testa, zapisane u starom "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jeroteja Draganovića – skroman, ali potpun recept u kome nema mesta aditivima ni veštačkim aromama. Samo brašno, bademi, jaja i malo limunove kore spajaju se u jednostavan slatkiš koji podseća da prava radost ne dolazi iz raskoši, već iz pažljivo odmjerene mere. Perece koje se ovako pripremaju jednako će obradovati decu i odrasle, jer u njima ima nečega što se ne meri ukusom, već osećajem doma i blagoslovene jednostavnosti.
Pola kilograma šećera u prahu
Pola kilograma mlevenog badema
Pola kilograma mekog belog brašna
Šest jaja
Sitno seckana četvrtina limunove kore
Malo anisa
Malo putera
Brašno, šećer, puter, badem, jaja i limunovu koru stavite u dublji sud i mesite pola sata, sve dok se sastojci lepo ne sjedine u glatko, elastično testo. Po želji dodajte malo anisa, koji će blagim tonom obogatiti aromu. Kada testo bude spremno, premažite dasku puterom i pažljivo oblikujte perece ili druge figure po svom ukusu. Perece odozgo premažite dobro zašećerenom vodom, što će im dati blistavu, slatku glazuru nakon pečenja.
Pecite u umereno zagrejanoj rerni dok ne dobiju svetliju nijansu zlatno-smeđe boje, vodeći računa da ostanu mekane unutra, ali dovoljno čvrste spolja. Nakon pečenja, ostavite ih nekoliko minuta da se prohlade – tada su spremne da unesu toplinu i miris doma u svaki kutak.
Recept iz "Srbskog kuvara" donosi miris cimeta, posne delicije i vekovnu tradiciju pravoslavnih kuhinja pravo na vaš sto.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
U vremenu instant-testa i gotovih mešavina, ovaj recept podseća kako izgleda priprema koja ne zavisi od sata, već od osećaja.
Tradicionalna poslastica sa domaćim pekmezom i orasima koja spaja manastirsku skromnost i toplinu porodične trpeze – idealna za dane posta na vodi.
U senci maslina i mirisu tamjana nastaje osvežavajuća poslastica koju monasi pripremaju s molitvom – otac Nikodim otkriva kako da ovu svetogorsku blagodat unesete i u svoj dom.
Jednostavan spoj cvekle, krompira i povrća pokazuje kako post na vodi može da bude hranljiv, tih i iznenađujuće pun ukusa, baš onako kako se uči iza manastirskih zidina.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
U vremenu instant-testa i gotovih mešavina, ovaj recept podseća kako izgleda priprema koja ne zavisi od sata, već od osećaja.
Jednostavno, sočno i izdašno jelo koje se nekada pripremalo u danima kada crkva ne propisuje post, a danas može da postane omiljeni ručak svakog dana.
Otkrijte kako se priprema autentično koljivo iz ćelije Presvete Bogorodice Axion Esti, sa sastojcima koji simbolizuju Vaskrsenje, Carstvo nebesko i večni život.
Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
U Jevanđelju po Mateju opisano je kako će Sin čovečiji razdvojiti ljude "kao pastir što razdvaja ovce od jaradi", te će jednima reći: "Hodite, blagosloveni Oca mojega", a drugima: "Idite od mene".
Zapis iz starog "Srbskog kuvara" donosi slatkiš od svega nekoliko osnovnih sastojaka, bez aditiva i trikova, ali sa ukusom koji pamte i deca i odrasli.
Pozdravljajući sabrane, patrijarh srpski Porfirije podsetio je da ova institucija od osnivanja 1826. godine traje zahvaljujući spoju ljubavi, odgovornosti i služenja zajedničkom dobru, ostajući oslonac duhovnog i kulturnog pamćenja srpskog naroda.