STARINSKA SRPSKA SLATKA PITA KOJA MIRIŠE NA DETINJSTVO: Recept jeromonaha Jeroteja iz 19. veka otkriva tajnu savršenog ukusa
Posni kolači iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. postaju prava poslastičarska molitva koja okuplja porodicu.
Recept sa Svetе Gore pokazuje da prava slatka radost ne zahteva raskoš - spoj džema, oraha, suvog grožđa, agruma i posne čokolade stvara kolač koji tihu blagost pretvara u nezaboravan užitak.
Na Svetoj gori ništa se ne pravi radi raskoši, već sve sa smislom, pa i slatko ima svoje mesto. Poslastice tamo ne nastaju iz potrebe da zadive, već da posluže - kao tiha radost posle posta, kao znak gostoprimstva, kao podsetnik da se zahvalnost ne iskazuje složenošću već merom. Svetogorski božanski kolač upravo je takav: od nekoliko skromnih sastojaka, bez jaja i mleka, a sa punim, zrelim ukusom koji ne traži objašnjenje. U njemu se susreću plodovi zemlje, mirisi agruma i blaga toplina cimeta, spojeni jednostavno, gotovo nenametljivo, ali s rezultatom koji ostaje u pamćenju - baš kao i svetogorska trpeza, koja nikada ne odvlači pažnju od suštine, već je tiho potvrđuje.
10 kašika domaćeg džema
U posudi umutite džem (6 kašika) i šećer, pa dodajte seckane orahe i suvo grožđe. Nakon toga dodajte mlaku vodu, cimet, rendanu koru limuna i sok od pomorandže. Kratko umutite mikserom, pa postepeno dodajte prosejano brašno sa praškom za pecivo.
Dobijenu smesu sipajte u kalup obložen pek-papirom i poravnajte. Pecite u zagrejanoj rerni na 180°C 25–30 minuta. Vruću koru premažite džemom (4 kašike) kako bi bolje upila namaz. Preko sipajte čokoladu koju ste otopili na pari i poravnajte. Prijatno!
Kolač možete dodatno ukrasiti plodovima kumkvata, rendanom čokoladom ili kandiranom korom pomorandže. Ukoliko posnu čokoladu zamenite topingom od kakaa, vode i šećera, dobićete posni kolač na vodi.
Posni kolači iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. postaju prava poslastičarska molitva koja okuplja porodicu. Monahinja Atanasija u knjizi „Ko postii dušu gosti“ otkriva korak po korak pripremu posne poslastice na vodi čiji svaki zalogaj postaje nežan i raskošan doživljaj. Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija. Jednostavna, očaravajuća poslastica iz knjige Ko posto dušu gosti koja osvežava dušu i donosi mir manastirske kuhinje. Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo. Tanane i nežne, ove lepinjice iz manastira Rukumija pretvaraju običan doručak u iskustvo jednostavnosti i domaće topline.
10 kašika šećera
1 kesica cimeta
1 limun
1 pomorandža
1 kesica praška za pecivo
500 g brašna
250 ml mlake vode
1 šaka oraha
1 šaka suvog grožđa
150 g posne čokolade

Priprema
Savet
STARINSKA SRPSKA SLATKA PITA KOJA MIRIŠE NA DETINJSTVO: Recept jeromonaha Jeroteja iz 19. veka otkriva tajnu savršenog ukusa
MANASTIRSKE KOCKE SA MEDOM: Otkrijte kako monahinje od običnih sastojaka prave delikates koji se topi u ustima
PRIRODNI NAPITAK KOJI NEVEROVATNO JAČA IMUNITET: Zdravlje iz manastirske kuhinje po starom receptu monahinje Atanasije
POSNE BOMBICE MONAHINJE ATANASIJE: Recept koji spaja tradiciju, toplinu, mir i bogat ukus u domaćoj kuhinji
BLAGO SVETOGORSKE TRPEZE: Manastirski hleb papaneza, po originalnom receptu igumana Onufrija, osvaja na prvi zalogaj
MEKANE LEPINJE MONAHINJE ATANASIJE KOJE SE PEKU BEZ RERNE: Jednostavno, brzo i iznenađujuće ukusno
Jednostavni sastojci i drevni trikovi manastirske kuhinje stvaraju poslasticu koja je aromatična i savršena za dane posta ili svakodnevno uživanje.
Drevna tradicija Svete Gore donosi recept za letnju poslasticu sa medom, vanilom, bademima i suvim voćem koju možete napraviti u svom domu.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.
Beležnica jeromonaha Ilariona Đurice sačuvala je jednostavan recept koji pokazuje kako od nekoliko darova prirode može nastati prava poslastica.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Ova starinska poslastica sa šljivama i bademima nosi ime Mihajla Pupina, kome je, prema predanju, upravo ona bila omiljena.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Aleksandar Tkačenko objašnjava šta se zapravo može kriti iza onoga što nazivamo lenjošću i zašto je najvažnije otkriti pravi uzrok.
Naš odnos sa svetiteljima je isti kao i sa našim prijateljima, objasnio je otac Srba.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.