Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
U danima kada crkveni kalendar dopušta mrsnu trpezu, domaća kuhinja ponovo postaje mesto tihe radosti, okupljanja i jednostavne zahvalnosti. Upravo tada su se, u kućama naših baka, pravili kolači koji nisu imali ambiciju da budu raskošni, ali su nosili dostojanstvo praznika i toplinu doma - poput ovog starinskog zimskog kolača sa citrusnom kremom i vazdušastim korama. Iako na izgled svečana, skroman je po sastojcima i načinu pripreme, bez kulinarskih akrobacija, oslonjena na proverene ukuse putera, jaja i voća, kakvi su se pripremali za porodične trpeze, za goste koji se dočekuju s poštovanjem i za dane kada se radost deli bez žurbe.
Sastojci
Za testo:
3 žumanca (srednje veličine)
prstohvat soli
100 g šećera
8 g vanilin šećera
100 g putera, otopljenog
110 g gustog jogurta (kisela pavlaka je najbliža zamena)
8 g praška za pecivo
360 g brašna
Kalup: 24 cm, obložen papirom za pečenje i lagano premazan puterom
Za krem:
500 ml soka od narandže ili mandarine
4 kašike gustina (ili brašna)
40 g šećera (po ukusu, može i manje)
Za sneg od belanaca:
3 belanca
prstohvat soli
8 g vanilin šećera
60 g šećera
freepik
Zimski kolač koji svečano izgleda, a jednostavno se priprema
Priprema
U dubljoj posudi umutite žumanca, so, šećer i vanilin šećer žicom za mućenje dok smesa ne postane svetla i glatka. Dodajte otopljeni puter i kratko promešajte, zatim dodajte gusti jogurt i sjedinite. Dodajte prašak za pecivo i postepeno brašno. Umesite mekano, kompaktno testo i podelite ga na dva jednaka dela.
Prvi deo rukama rasporedite u kalup, pokrivajući dno i blago podižući testo uz ivice. Ostavite sa strane.
U šerpu sipajte sok od mandarine, dodajte šećer po ukusu i gustin. Umutite žicom za mućenje da ne ostanu grudvice. Kuvajte na umerenoj temperaturi uz stalno mešanje dok se krema ne zgusne. Odmah je izlijte preko testa i ravnomerno rasporedite.
Drugi deo testa razvaljajte u tanku koru između papira za pečenje i pažljivo prebacite preko kreme. Prstima spojite ivice donje i gornje kore kako bi se fil zatvorio. Gornje testo izbockajte viljuškom ili čačkalicom.
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 °C, 40-45 minuta, dok testo ne dobije lepu zlatnu boju.
U međuvremenu umutite belanca sa prstohvatom soli i vanilin šećerom, postepeno dodajući šećer, dok ne dobijete čvrst i sjajan sneg.
Izvadite pečenu pitu, lagano premažite ivice kalupa sa malo putera, rasporedite sneg od belanaca odozgo u talasastom obliku i vratite u rernu još nekoliko minuta, samo dok belanca blago ne porumene.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Recept za domaću štrudlu sa orasima kakva se pravila u danima kada je dozvoljen beli mrs - savršena za sedmicu pred početak Vaskršnjeg posta i za svaki sto oko koga se okuplja porodica.
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Starinska poslastica sa jabukama, zapisana rukom žena koje su znale kako se ista radost priprema i u mrsu i u danima uzdržanja, bez žurbe i bez suvišnih ukrasa.
U "Srbskom kuvaru" iz 19. veka jeromonah Jerotej Draganović ostavio je zapis o čorbi od rasola koja je bila više od jela - deo svakodnevice tokom zimskih meseci.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.