Starinska poslastica sa jabukama, zapisana rukom žena koje su znale kako se ista radost priprema i u mrsu i u danima uzdržanja, bez žurbe i bez suvišnih ukrasa.
Miris ove pite od jabuka vraća u kuhinje u kojima se znalo da je hrana više od obroka - da je to tihi nastavak molitve i brige za bližnje. Bake su je mesile strpljivo, bez žurbe, osluškujući ritam crkvenog kalendara: bogatu i raskošnu u danima kada Crkva ne propisuje post, a jednako pažljivo i u posnoj varijanti, bez jaja, zapisanoj sitnim rukopisom u starim sveskama. Ta pita je uvek bila sočna, puna jabuka i toplih začina, drugačija od drugih jer je u sebi nosila meru, skromnost i mudrost domaćinstva koje je znalo da ukusi treba da služe zajedništvu, a ne razmetanju.
Sastojci
260 g glatkog brašna (ili ovsenog brašna)
100 g grožđica
120 ml ulja
120 ml vode
50 g seckanih oraha
90 g stevije (ili 180 g običnog šećera)
12 g praška za pecivo
4 jabuke
3 jaja
Sok od 1 limuna
1 kašičica vanilin šećera
1 kašičica ekstrakta vanile
Prstohvat soli
Malo putera (za podmazivanje)
Mleveni cimet (po ukusu)
Šećer u prahu (za posipanje)
Freepik
Starinska pita od jabuka
Priprema
Jabuke operite, očistite od semenki i isecite na sitne kockice. Prelijte ih limunovim sokom kako ne bi potamnile.
U većoj posudi pomešajte jabuke s vodom, vanilin šećerom i zaslađivačem. Dobro promešajte, pa dodajte grožđice, orahe, so i malo cimeta. Ostavite da odstoji oko 10 minuta kako bi se ukusi sjedinili. U drugoj posudi umutite ulje, jaja i ekstrakt vanile dok ne dobijete glatku smesu. Postepeno dodajte brašno i prašak za pecivo, mešajući dok se sve lepo ne poveže. Pažljivo umešajte smesu s jabukama u testo, da se ravnomerno rasporedi.
Pravougaonu tepsiju premažite puterom i izlijte smesu, pa poravnajte površinu. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 °C oko 40–45 minuta, dok pita ne porumeni i čačkalica zabodena u sredinu ne izađe čista. Ostavite da se malo prohladi, zatim pospite šećerom u prahu. Isecite na kriške i poslužite toplo, po želji uz kuglu sladoleda od vanile.
Zabeležen rukom u požutelim sveskama i pravljen merom koju je diktiralo srce, ovaj posni kolač i danas okuplja ukućane oko istog ukusa — jednostavnog, postojanog i dovoljno snažnog da poveže slavu, post i savremeni sto.
Recept za domaću štrudlu sa orasima kakva se pravila u danima kada je dozvoljen beli mrs - savršena za sedmicu pred početak Vaskršnjeg posta i za svaki sto oko koga se okuplja porodica.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
U hramu kod Bijeljine, mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o sveštenicima kao duhovnim junacima, važnosti veronauke, ali i o potrebi da se obnovi veza sa zemljom koju su nasledili od svojih predaka.
Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
U autorskom tekstu verskog analitičara Bogdana Despotovića, koji prenosimo u celosti, analiziraju se okolnosti incidenta u Atini, reakcija Aleksandrijske crkve i moguće posledice po njen ugled.
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog sačuvala je gotovo netaknut izgled, jedinstven freskopis i dokumente koji otkrivaju kako je izgledao život u srednjovekovnoj Srbiji.