Starinska poslastica sa jabukama, zapisana rukom žena koje su znale kako se ista radost priprema i u mrsu i u danima uzdržanja, bez žurbe i bez suvišnih ukrasa.
Miris ove pite od jabuka vraća u kuhinje u kojima se znalo da je hrana više od obroka - da je to tihi nastavak molitve i brige za bližnje. Bake su je mesile strpljivo, bez žurbe, osluškujući ritam crkvenog kalendara: bogatu i raskošnu u danima kada Crkva ne propisuje post, a jednako pažljivo i u posnoj varijanti, bez jaja, zapisanoj sitnim rukopisom u starim sveskama. Ta pita je uvek bila sočna, puna jabuka i toplih začina, drugačija od drugih jer je u sebi nosila meru, skromnost i mudrost domaćinstva koje je znalo da ukusi treba da služe zajedništvu, a ne razmetanju.
Sastojci
260 g glatkog brašna (ili ovsenog brašna)
100 g grožđica
120 ml ulja
120 ml vode
50 g seckanih oraha
90 g stevije (ili 180 g običnog šećera)
12 g praška za pecivo
4 jabuke
3 jaja
Sok od 1 limuna
1 kašičica vanilin šećera
1 kašičica ekstrakta vanile
Prstohvat soli
Malo putera (za podmazivanje)
Mleveni cimet (po ukusu)
Šećer u prahu (za posipanje)
Freepik
Starinska pita od jabuka
Priprema
Jabuke operite, očistite od semenki i isecite na sitne kockice. Prelijte ih limunovim sokom kako ne bi potamnile.
U većoj posudi pomešajte jabuke s vodom, vanilin šećerom i zaslađivačem. Dobro promešajte, pa dodajte grožđice, orahe, so i malo cimeta. Ostavite da odstoji oko 10 minuta kako bi se ukusi sjedinili. U drugoj posudi umutite ulje, jaja i ekstrakt vanile dok ne dobijete glatku smesu. Postepeno dodajte brašno i prašak za pecivo, mešajući dok se sve lepo ne poveže. Pažljivo umešajte smesu s jabukama u testo, da se ravnomerno rasporedi.
Pravougaonu tepsiju premažite puterom i izlijte smesu, pa poravnajte površinu. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 °C oko 40–45 minuta, dok pita ne porumeni i čačkalica zabodena u sredinu ne izađe čista. Ostavite da se malo prohladi, zatim pospite šećerom u prahu. Isecite na kriške i poslužite toplo, po želji uz kuglu sladoleda od vanile.
Zabeležen rukom u požutelim sveskama i pravljen merom koju je diktiralo srce, ovaj posni kolač i danas okuplja ukućane oko istog ukusa — jednostavnog, postojanog i dovoljno snažnog da poveže slavu, post i savremeni sto.
Recept za domaću štrudlu sa orasima kakva se pravila u danima kada je dozvoljen beli mrs - savršena za sedmicu pred početak Vaskršnjeg posta i za svaki sto oko koga se okuplja porodica.
Molitva u Beogradu služena za pokoj duše velikog duhovnog vođe gruzijskog naroda – reči poglavara Srpske Pravoslavne Crkve osvetlile su snagu vere i nasleđe koje nadživljava vreme.
Milioni vernika širom pravoslavnog sveta čekaju da saznaju hoće li Blagodatni oganj zasvetleti dok sukobi u Jerusalimu prete da prekinu vekovne tradicije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ova nenametljiva, a raskošna poslastica spaja orahe, puter i nežne kore u "ružice" koje prizivaju detinjstvo i porodična okupljanja, a priprema je jednostavna čak i za početnike u kuhinji.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Konona Isavrijskog po starom i Svetog Kirila Jerusalimskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Ćirila Jeruzalemskog, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.