Ova nenametljiva, a raskošna poslastica spaja orahe, puter i nežne kore u "ružice" koje prizivaju detinjstvo i porodična okupljanja, a priprema je jednostavna čak i za početnike u kuhinji.
Za svakim stolom za kojim se okuplja porodica, u tišini koja prethodi prvom zalogaju, postoji jedan starinski kolač koji priziva detinjstvo bolje od svake fotografije. Đul pita, skromna po sastavu, a raskošna po ukusu - upravo je takva poslastica. U nekim krajevima Balkana ovaj kolač se naziva ružica, ili ružice, i čuva toplinu doma, miris prženih oraha i zvuk korica koje se zavijaju u uredne rolate, pa zatim pretaču u slatke "ružice", kako ih zovu u nekim krajevima, a koje pune tepsiju kao mali znak pažnje domaćice. Ovaj starinski kolač, vekovima pripreman za praznike i velika porodična okupljanja, spaja jednostavne sastojke u ono što se pamti dugo nakon što poslednji komad nestane sa stola. Muslimani ga pripremaju za Bajram, hrišćani za Vaskrs, a često se može viteti i na slavskim trpezama u domaćinstvima u kojima se neguje tradicija.
Sastojci
• kg gotovih kora za pitu
• 500 g samlevenih oraha
• 250 g putera ili ulja
• 800 g šećera
• 600 ml vode
• limun
Shutterstock/Mapa kulture
Đul pita
Priprema
Rastopiti puter. Po četiri kore premazivati ovlaš puterom, pa posuti orasima. Kore čvrsto urolati, zatim seći na komade širine 3–4 cm. Ovako spremljene rolate poslagati u tepsiju isečenom stranom nagore, preliti sa malo putera i peći dok ne porumene.
Za to vreme skuvati sirup od 800 g šećera i 600 ml vode, a na kraju dodati limun isečen na kolutove. Ispečene, još tople ružice preliti vrućim sirupom i ostaviti da se ohlade.
Savet
Za najbolji ukus, birajte sveže samlevene orahe - daju intenzivniji miris i bogatiju teksturu fila. Možete koristiti i orahe lagano pržene na tavi, što dodatno pojačava aromu. Ako želite puniji ukus, birajte puter. Za lakšu ili posnu varijantu, možete koristiti ulje ili posni margarin. Kolač će u oba slučaja ostati sočan, ali puter daje onu prepoznatljivu domaću punoću.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
Ova nenametljiva, a raskošna poslastica spaja orahe, puter i nežne kore u "ružice" koje prizivaju detinjstvo i porodična okupljanja, a priprema je jednostavna čak i za početnike u kuhinji.
U besedi za 25. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da u Crkvi nema stranaca i da svako postaje deo jedinstvenog Duha Božjeg.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Recept iz 1855. godine jeromonaha Jeroteja otkriva kako jednostavni sastojci mogu stvoriti jelo puno domaće topline i tradicije – idealno za dane koji nisu posni.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Meštani su jubilej obeležili svetom liturgijom, parastosom ruskim borcima i promocijom knjige koja čuva sećanje na srpske sveštenike i misionare koji su oblikovali duhovni život njihovog kraja.