Ova nenametljiva, a raskošna poslastica spaja orahe, puter i nežne kore u "ružice" koje prizivaju detinjstvo i porodična okupljanja, a priprema je jednostavna čak i za početnike u kuhinji.
Za svakim stolom za kojim se okuplja porodica, u tišini koja prethodi prvom zalogaju, postoji jedan starinski kolač koji priziva detinjstvo bolje od svake fotografije. Đul pita, skromna po sastavu, a raskošna po ukusu - upravo je takva poslastica. U nekim krajevima Balkana ovaj kolač se naziva ružica, ili ružice, i čuva toplinu doma, miris prženih oraha i zvuk korica koje se zavijaju u uredne rolate, pa zatim pretaču u slatke "ružice", kako ih zovu u nekim krajevima, a koje pune tepsiju kao mali znak pažnje domaćice. Ovaj starinski kolač, vekovima pripreman za praznike i velika porodična okupljanja, spaja jednostavne sastojke u ono što se pamti dugo nakon što poslednji komad nestane sa stola. Muslimani ga pripremaju za Bajram, hrišćani za Vaskrs, a često se može viteti i na slavskim trpezama u domaćinstvima u kojima se neguje tradicija.
Sastojci
• kg gotovih kora za pitu
• 500 g samlevenih oraha
• 250 g putera ili ulja
• 800 g šećera
• 600 ml vode
• limun
Shutterstock/Mapa kulture
Đul pita
Priprema
Rastopiti puter. Po četiri kore premazivati ovlaš puterom, pa posuti orasima. Kore čvrsto urolati, zatim seći na komade širine 3–4 cm. Ovako spremljene rolate poslagati u tepsiju isečenom stranom nagore, preliti sa malo putera i peći dok ne porumene.
Za to vreme skuvati sirup od 800 g šećera i 600 ml vode, a na kraju dodati limun isečen na kolutove. Ispečene, još tople ružice preliti vrućim sirupom i ostaviti da se ohlade.
Savet
Za najbolji ukus, birajte sveže samlevene orahe - daju intenzivniji miris i bogatiju teksturu fila. Možete koristiti i orahe lagano pržene na tavi, što dodatno pojačava aromu. Ako želite puniji ukus, birajte puter. Za lakšu ili posnu varijantu, možete koristiti ulje ili posni margarin. Kolač će u oba slučaja ostati sočan, ali puter daje onu prepoznatljivu domaću punoću.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Prijave se podnose isključivo elektronski, uz obaveznu dokumentaciju i preporuku parohijskog sveštenika, a rezultati konkursa biće objavljeni krajem novembra 2026. godine.
Paroh budvanski objašnjava zašto odlazak na groblje nije najvažniji čin, kako molitva povezuje žive i upokojene i zbog čega na ovaj dan nema mesta sujeverju i pravilima koja nemaju uporište u crkvenom učenju.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.