Jednostavan stari, provereni recept za penaste kore, bogat aromatični fil i nežnu glazuru koji vraćaju porodične uspomene.
Starinska rum torta nije obična poslastica – ona je most između generacija, čuvar porodične tradicije i mirisa domaće kuhinje koji prate svečane trenutke. U pravoslavnim domovima, gde su slava i porodična okupljanja trenutci posebne radosti i zajedništva, ova torta zauzima posebno mesto na trpezi. Njene bogate, penaste kore natopljene aromatičnim rumom, osvežene slojem kajsijinog džema i prekrivene nežnom glazurom, nisu samo ukusan desert, već simbol pažnje, ljubavi i poštovanja prema tradiciji. U nastavku otkrivamo detaljan recept koji će ovu starinsku poslasticu učiniti zvezdom slavske trpeze ili bilo koje svečane prilike.
Sastojci
Kore
• 13 jaja
• 13 kašika šećera
• 13 kašika brašna
• 1 kesica praška za pecivo
Fil
• džem od kajsija
• 200 ml ruma
• 200 ml vode
• 200 g kristal šećera
• 1 limun
Glazura
• 200 g šećera u prahu
• 2 kašike vruće vode
• 4–5 kapi arome maline
• 2–3 kapi ulja
shutterstock.com/PosiNote
Starinsku rum tortu dodatno možete dekorisati tankim linijama od čokoladnog preliva
Priprema
Napravite tri kore-patišpanja, dve od 4 jaja i jednu od 5 jaja. Umutite jaja sa šećerom, a na kraju lagano umešajte brašno sa malo praška za pecivo. Pecite u podmazanom i pobrašnjenom plehu na 180 stepeni oko 15 minuta. Koru od pet jaja iskidajte na komadiće i prelijte sirupom od ušpinovanih 200 ml vode i 200 g šećera. Dodati 200 ml ruma i sok od jednog limuna.
Prvu koru filujte džemom od kajsija, nanesite masu od iskidanog patišpanja, pa opet premažite džemom od kajsija. Poklopite trećom korom. Za glazuru dobro umešajte 200 g šećera u prahu sa dve kašike vruće vode. Dodajte nekoliko kapi arome maline i 2–3 kapi ulja, pa brzo premažite tortu. Ostavite preko noći u frižideru do seluženja.
Savet
Za savršen rezultat koristite sveža jaja sobne temperature kako bi kore bile vazdušaste, a džem od kajsije neka bude gust i blago kiseo – domaći je najbolji izbor. Obavezno koristite kvalitetan rum, jer on nosi glavni ukus torte, a šećer u prahu za glazuru prosejte kako ne bi ostale grudvice. Jaja i šećer mutite najmanje 8–10 minuta dok masa ne udvostruči zapreminu, a brašno dodajte postepeno i lagano mešajte kako bi kore ostale penaste. Kore možete peći u jednom većem plehu pa seći ili peći tri odvojene kore, a sirup od ruma dodajte kašikom ravnomerno, pazeći da se kora ne raspadne.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
Kroz biblijske priče o Marti i Mariji otkrijte kako Hronos i Kairos oblikuju naš život, zašto stalno jurimo i propuštamo ono što nosi smisao, i kako svaka sekunda može postati dodir večnosti.
U besedi za 24. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako su ljudi pre Isusovog dolaska živeli u mreži iskušenja i sablazni.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
Flekice sa kupusom, nekada nezaobilazne u mnogim domovima, vraćaju se kao lagana i zdrava alternativa teškim slavskim đakonijama – jednostavno i brzo za pripremu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Džej Di Vens otvoreno o odgajanju dece u hrišćanskoj tradiciji i granicama duhovnog uticaja u međuverskim brakovima, što je izazvalo žestoke reakcije i debatu u javnosti.
Dok su svetinje padale i ljudi bežali sa Kosmeta, mati Fevronija je ostala, spašavala izbeglice, molila se neprestano i postala simbol vere, snage i majčinske ljubavi.
Razvaljena vrata i razbacani bogoslužbeni predmeti sablaznili su jutros građane Ulcinja, dok Crkvena opština traži hitno otkrivanje počinilaca i jasnu poruku da se udar na svetinju neće tolerisati.