HARMONIKA-KROMPIR KOJI SE PAMTI: Ukusno i mirisno iznenađenje na posnoj trpezi
Uz pažljivo sečenje, miris ruzmarina i nekoliko osnovnih sastojaka, obična namirnica dobija novu formu i postaje jelo koje spaja meru, ukus i tišinu pravoslavnog posta.
Jednostavan recept koji donosi pun ukus i miris domaće kuhinje, čak i u danima posta.
Kad nastupi period dužeg posta, mnogi traže jela koja ne samo da poštuju pravila uzdržanja, već i osvežavaju trpezu neobičnim ukusima i mirisima, ali i dalje ostaju po sastojcima skromna, jer suština posta nije raskoš i uživanje, već uzdržanje i jednostavnost.
Posne lazanje sa spanaćem i belim lukom donose upravo to – spoj nežnog zelenila, blagog tofua i aromatičnog belog luka, obavijenog kremastim posnim bešamelom i paradajz-sosom. Ovo jelo, iako jednostavno za pripremu, pruža pun ukus, podsećajući da post može biti i kulinarski inspirativan.
• 400 g listova za lazanje (bez jaja)

U tiganju zagrejte maslinovo ulje i propržite sitno seckani beli luk dok ne postane zlatasto. Dodajte oprani i naseckani spanać i dinstajte dok ne uvene, oko pet minuta. Posolite i pobiberite po ukusu.
Tofu izmrvite viljuškom i dodajte spanaću. Dobro promešajte kako biste dobili ujednačenu smesu.
Pripremite posni bešamel: u šerpi zagrejte maslinovo ulje, dodajte brašno i postepeno dolivajte biljno mleko dok ne dobijete gusti sos. Začinite muskatnim oraščićem, solju i biberom.
U pleh za pečenje stavite tanak sloj bešamela, pa dodajte listove za lazanje. Preko toga stavite smesu od spanaća i tofua, pa prelijte paradajz-sosom. Nastavite slaganje slojeva dok ne potrošite sve sastojke, završavajući slojem bešamela.
Pecite lazanje u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 40 minuta, dok se ne zarumene.
Uz pažljivo sečenje, miris ruzmarina i nekoliko osnovnih sastojaka, obična namirnica dobija novu formu i postaje jelo koje spaja meru, ukus i tišinu pravoslavnog posta.
Otkrijte kako se u Hilandaru priprema jelo koje spaja monahe i poklonike, i kako ga možete lako spremiti kod kuće u danima posta.
Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.
Jednostavan spoj cvekle, krompira i povrća pokazuje kako post na vodi može da bude hranljiv, tih i iznenađujuće pun ukusa, baš onako kako se uči iza manastirskih zidina.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Tradicionalna pita iz Prizrena, sa neobičnim spojem luka i oraha, donosi jednostavan, zasitan i autentičan obrok idealan za dane posta.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U pravoslavnom učenju porodica se smatra malom crkvom, mestom gde dete prvi put uči šta su ljubav, praštanje, vera i poverenje u Boga.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.
Svaki pojam predstavlja jednu osobinu, od milosti do apsolutne moći, stvarajući jedinstven sistem razumevanja Boga u islamskoj tradiciji.