Pravoslavno učenje jasno govori da đavo nema vlast nad čovekom ako mu čovek sam ne otvori vrata.
U duhovnoj borbi koja traje od pada čoveka pa do danas, cilj neprijatelja nije samo da čoveka navede na greh, već da ga udalji od Boga. Greh je sredstvo, ali je krajnji cilj – prekid zajednice sa Tvorcem.
Kada čovek izgubi živu vezu sa Bogom, kada u njemu oslabi želja za molitvom, pokajanjem i borbom protiv strasti, tada se ostvaruje ono što je đavolu najpotrebnije: duhovna paraliza.
Pravoslavno učenje jasno govori da đavo nema vlast nad čovekom ako mu čovek sam ne otvori vrata. Njegova najveća obmana nije u otvorenom napadu, već u tihoj sugestiji da nema smisla boriti se, da je čovek slab, bezvredan i nedostojan Boga.
Tako se u srcu rađa malodušnost, a malodušnost vodi u ravnodušnost. Kada nestane odvažnosti da se suprotstavimo strastima, tada greh postaje navika, a navika stanje u kojem se čovek miri sa padom.
Sveti oci su govorili da je očajanje vrhunac iskušenja, jer tada čovek prestaje da veruje da je Božije dete. A upravo je to najveća laž. Čovek može pasti, može zalutati, ali nikada ne prestaje da bude prizvan na spasenje.
Đavo želi da u nama ubije želju za ustajanjem, da nas ubedi kako je borba uzaludna. Međutim, Crkva uči da nijedan pad nije konačan dokle god postoji pokajanje.
Pokajanje u pravoslavlju nije puko osećanje krivice niti samosažaljenje. To je povratak Ocu, svesno i hrabro priznanje da smo pogrešili, ali i svedočenje da želimo da budemo sa Njim. U tom pokretu srca krije se pobeda nad neprijateljem.
Na tu suštinsku istinu podseća i mitropolit Atanasije Limasolski:
pravoslavie.ru
Atanasije Limasolski
- Jedno od najjačih oružja našeg neprijatelja jeste da ubije u nama želju i odvažnost u protivljenju grehovima i strastima. Na tome putu Bog nam daje lek, lek pokajanja. Ali ne treba se kajati tek tako, kao čovek sa osećanjem krivice, već kao dete Božije. Nikakav greh i nijedan đavo, ne može nas lišiti prava da budemo deca Božija - istakao je on pa dodao:
- Možemo da stanemo pred Boga i kažemo: "Da, ja sam kao čovek odstupio, zalutao, ali nisam te se odrekao i ištem spasenje". Čovek u Crkvi ne treba da se oseća kao ništavan, svi smo od Boga prizvani da postanemo bogovi po blagodati. Dakle, čovek u Crkvi postaje car, a ne ništak. Takvim njega čini Bog. Jer ni svetitelji nisu živeli setom, već pokajanjem u kojem su oni osvešćivali sebe kao decu Božiju. Ova životna sila ih je vodila direktno ka Prestolu Oca Nebeskog.
Maskirani muškarci preko zidina ušli su u Manastir Taksiarha na grčkom ostrvu Serifos, dvojica monaha bili u manastirskom komleksu i ništa nisu primetili.
Pred njihovim moštima vernici traže utehu i pomoć za sebe i svoje bližnje, mole se za zdravlje, izbavljenje iz nevolja i snagu da izdrže životna iskušenja, a njihove molitve prate duboku veru u Božiju milost.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
U svetu u kojem sve više ljudi poseže za okultnim rešenjima, reči jednog od najvoljenijih duhovnika Pravoslavne Crkve razbijaju iluzije: zlo može delovati samo ako mu čovek sam otvori vrata. Pokajanje, ispovest i čisto srce postaju neprobojni štit – duhovna zaštita koja ne zna za poraz.
Maskirani muškarci preko zidina ušli su u Manastir Taksiarha na grčkom ostrvu Serifos, dvojica monaha bili u manastirskom komleksu i ništa nisu primetili.
Pred njihovim moštima vernici traže utehu i pomoć za sebe i svoje bližnje, mole se za zdravlje, izbavljenje iz nevolja i snagu da izdrže životna iskušenja, a njihove molitve prate duboku veru u Božiju milost.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Probajte zapečeni grašak sa povrćem po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za petak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Emilijana Ispovednika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Tadej. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Pija X, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči svetogorskog starca o ljudskoj slabosti otkrivaju zašto jedan pad ne mora da bude kraj borbe, već trenutak iz kojeg se može izvući važna pouka za ono što dolazi.