U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
U vojvođanskim domovima, naročito u dane posta, miris jela koje Vojvođani nazivaju nasuvo sa krompirom često je bio znak da se porodica sabira oko stola. Ovo skromno, a dušom bogato jelo nosi toplinu starih vremena, kada se od nekoliko jednostavnih sastojaka pravio ručak koji hrani i telo i dušu. Nasuvo sa krompirom nije samo recept – ono je uspomena na bakine kuhinje, tihe nedeljne razgovore i onu posebnu domaću ljubav koja se u pravoslavnoj tradiciji prenosi kroz zajedništvo i hleb podeljen sa najbližima.
Sastojci
Za testo:
500 g brašna
2,5 dl mlake vode
1 kašičica soli
Za fil:
1 kašika ulja
1 glavica crnog luka
500 g krompira
so po ukusu
1 kašičica aleve paprike
shutterstock.com/Mehes Daniel
Nasuvo sa krompirom, vojvođanski specijalitet idealan za dane posta na ulju
Priprema
Oljuštite krompir i stavite ga da se kuva dok pripremate testo. Krompir je osnova za fil, pa je važno da bude mekan, ali ne raskuvan.
Sitno iseckan crni luk propržite na malo ulja dok ne postane staklast. Dodajte skuvani i iseckani krompir, posolite po ukusu i dodajte alevu papriku. Sve sjedinite u glatku smesu i ostavite sa strane.
U velikoj posudi pomešajte brašno, mlaku vodu i kašičicu soli. Zamesite glatko testo, formirajte jufku i istanjite je oklagijom. Isecite testo na tanke trake. Ako koristite gotove rezance, ovaj korak preskačete.
U dubljem loncu zagrejte vodu do ključanja. Spuštajte pripremljene trake testa ili gotove rezance u ključalu vodu. Kuvajte dok ne isplivaju na površinu, oko 5 do 10 minuta.
Skuvane rezance pažljivo izvadite i pomešajte sa pripremljenim prelivom od luka i krompira.
Poslužite toplo, uz omiljenu sezonsku salatu.
Savet
Za bogatiji ukus u preliv možete dodati malo posnog margarina i seckani peršun.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Mali zalogaji iz prošlih vremena ponovo osvajaju kuhinje: evo kako da uz par sastojaka napravite mekane i zlatne uštipke koji mirišu na detinjstvo i porodična okupljanja nakon liturgije i praznika.
Starinsko jelo od pšenice, kajmaka i mleka otkriva kako su pravoslavni domovi spajali post i mrs, ali i kako je jedna jednostavna trpeza postajala simbol zajedništva, obilja i života u skladu sa crkvenim ritmom.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.