Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
U svakoj vojvođanskoj kući postojao je bar jedan miris koji je umeo da zaustavi vreme. Neko bi ga prepoznao po vrućem mleku, neko po domaćem pekmezu, a ponegde bi ga najavljalo tiho šuštanje palačinki na tiganju i žamor porodice koja se okuplja posle nedeljne liturgije. Upravo taj prizor — stolnjak malo izbledelog veza, prozori otvoreni prema dvorištu i nečiji smeh koji se meša sa mirisom masla — bio je scena u kojoj su nastajale čuvene Čika Dišine palačinke.
Nose ime po blagom starini iz jedne bačke varoši, čoveku koji je verovao da je svaka poslastica mali dar drugome. Zbog tog njegovog gostoprimstva, recept je čuvan kao porodična dragocenost i prenošen bez žurbe, s kolena na koleno. Pripremale su se samo kada ima smisla — nedeljom, za slavu, o praznicima ili kad se pod isti krov vrate oni koji dugo nisu bili tu.
Danas, kada se čini da dani klize brže nego što bismo želeli, ove palačinke umeju da vrate sećanje na detinjstvo, na kuhinju u kojoj je sve imalo ritam i meru i na trenutke kada se zna da se priprema nešto što spaja ljude. Zato sledeći recept nije samo uputstvo, već mala pozivnica da se ponovo oseti toplina doma kakvu pamtimo.
Sastojci
16 komada malo debljih palačinki
mleveni orasi
šećer
Nadev:
5 jaja
50 g kristal-šećera i malo vanil-šećera
50 g masla
50 g brašna
malo čokolade za glazuru
freepik
Za ovu poslasticu potrebno je 16 malo debljih palačinki
Priprema
Zamesimo testo za palačinke i ispečemo 16 komada malo debljih palačinki.
Svaku gotovu palačinku premažemo maslom i pospemo sitnim mrvicama biskvita. Potom pravimo nadev. Umutimo u penastu masu 5 žumanaca, 50 g kristal-šećera i malo vanilin šećera. Penasto umutimo 50 g masla i 50 g brašna. Od 5 belanaca napravimo gust sneg. Tada se sve sjedini uz mešanje, s tim što se sneg uobičajeno stavlja na kraju.
Palačinke i nadev slažemo u kalup za tortu na sledeći način: najpre 4 palačinke, ali se stavlja jedna po jedna, jer svaku treba posuti kristal-šećerom i mlevenim orasima, potom nadev. Zatim ponovo 4 palačinke na isti način, sve dok ne složimo sve palačinke. Preko poslednje palačinke sipa se preostali nadev i tada se kalup stavlja u rernu da se sve zapeče.
Gotove palačinke izručimo na okrugao tanjir i prelijemo glazurom od čokolade (u malo vode rastopi se čokolada).
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.