Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
U svakoj vojvođanskoj kući postojao je bar jedan miris koji je umeo da zaustavi vreme. Neko bi ga prepoznao po vrućem mleku, neko po domaćem pekmezu, a ponegde bi ga najavljalo tiho šuštanje palačinki na tiganju i žamor porodice koja se okuplja posle nedeljne liturgije. Upravo taj prizor — stolnjak malo izbledelog veza, prozori otvoreni prema dvorištu i nečiji smeh koji se meša sa mirisom masla — bio je scena u kojoj su nastajale čuvene Čika Dišine palačinke.
Nose ime po blagom starini iz jedne bačke varoši, čoveku koji je verovao da je svaka poslastica mali dar drugome. Zbog tog njegovog gostoprimstva, recept je čuvan kao porodična dragocenost i prenošen bez žurbe, s kolena na koleno. Pripremale su se samo kada ima smisla — nedeljom, za slavu, o praznicima ili kad se pod isti krov vrate oni koji dugo nisu bili tu.
Danas, kada se čini da dani klize brže nego što bismo želeli, ove palačinke umeju da vrate sećanje na detinjstvo, na kuhinju u kojoj je sve imalo ritam i meru i na trenutke kada se zna da se priprema nešto što spaja ljude. Zato sledeći recept nije samo uputstvo, već mala pozivnica da se ponovo oseti toplina doma kakvu pamtimo.
Sastojci
16 komada malo debljih palačinki
mleveni orasi
šećer
Nadev:
5 jaja
50 g kristal-šećera i malo vanil-šećera
50 g masla
50 g brašna
malo čokolade za glazuru
freepik
Za ovu poslasticu potrebno je 16 malo debljih palačinki
Priprema
Zamesimo testo za palačinke i ispečemo 16 komada malo debljih palačinki.
Svaku gotovu palačinku premažemo maslom i pospemo sitnim mrvicama biskvita. Potom pravimo nadev. Umutimo u penastu masu 5 žumanaca, 50 g kristal-šećera i malo vanilin šećera. Penasto umutimo 50 g masla i 50 g brašna. Od 5 belanaca napravimo gust sneg. Tada se sve sjedini uz mešanje, s tim što se sneg uobičajeno stavlja na kraju.
Palačinke i nadev slažemo u kalup za tortu na sledeći način: najpre 4 palačinke, ali se stavlja jedna po jedna, jer svaku treba posuti kristal-šećerom i mlevenim orasima, potom nadev. Zatim ponovo 4 palačinke na isti način, sve dok ne složimo sve palačinke. Preko poslednje palačinke sipa se preostali nadev i tada se kalup stavlja u rernu da se sve zapeče.
Gotove palačinke izručimo na okrugao tanjir i prelijemo glazurom od čokolade (u malo vode rastopi se čokolada).
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Reči svetogorskog starca o ljudskoj slabosti otkrivaju zašto jedan pad ne mora da bude kraj borbe, već trenutak iz kojeg se može izvući važna pouka za ono što dolazi.
Na prazničnoj liturgiji vernicima se obratio mitropolit dalmatinski Nikodim, pozvavši ih da ljubav prema Bogu potvrde brigom o bližnjima i da nastave tradiciju svojih predaka.
Liturgiju su služili vladike Isihije i Kirilo, a verni narod u hrvatskoj prestonici dobio je mogućnost molitvenog poklonjenja svetim moštima Svetog vladike Nikolaja i Svetog Justina Ćelijskog.
Govoreći nad odrom upokojene monahinje, arhiepiskop šumadijski podsetio je na njen podvig, šest i po decenija provedenih u monaškom činu i pozvao okupljene na molitvu, pokajanje i pripremu za susret sa Gospodom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Tokom praznične Liturgije u hramu Svetog pravednog Josifa u Hjustonu primili su Svetu tajnu krštenja i miropomazanja, a njihov dolazak u Pravoslavnu crkvu bio je deo samog bogosluženja.