Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
U svakoj vojvođanskoj kući postojao je bar jedan miris koji je umeo da zaustavi vreme. Neko bi ga prepoznao po vrućem mleku, neko po domaćem pekmezu, a ponegde bi ga najavljalo tiho šuštanje palačinki na tiganju i žamor porodice koja se okuplja posle nedeljne liturgije. Upravo taj prizor — stolnjak malo izbledelog veza, prozori otvoreni prema dvorištu i nečiji smeh koji se meša sa mirisom masla — bio je scena u kojoj su nastajale čuvene Čika Dišine palačinke.
Nose ime po blagom starini iz jedne bačke varoši, čoveku koji je verovao da je svaka poslastica mali dar drugome. Zbog tog njegovog gostoprimstva, recept je čuvan kao porodična dragocenost i prenošen bez žurbe, s kolena na koleno. Pripremale su se samo kada ima smisla — nedeljom, za slavu, o praznicima ili kad se pod isti krov vrate oni koji dugo nisu bili tu.
Danas, kada se čini da dani klize brže nego što bismo želeli, ove palačinke umeju da vrate sećanje na detinjstvo, na kuhinju u kojoj je sve imalo ritam i meru i na trenutke kada se zna da se priprema nešto što spaja ljude. Zato sledeći recept nije samo uputstvo, već mala pozivnica da se ponovo oseti toplina doma kakvu pamtimo.
Sastojci
16 komada malo debljih palačinki
mleveni orasi
šećer
Nadev:
5 jaja
50 g kristal-šećera i malo vanil-šećera
50 g masla
50 g brašna
malo čokolade za glazuru
freepik
Za ovu poslasticu potrebno je 16 malo debljih palačinki
Priprema
Zamesimo testo za palačinke i ispečemo 16 komada malo debljih palačinki.
Svaku gotovu palačinku premažemo maslom i pospemo sitnim mrvicama biskvita. Potom pravimo nadev. Umutimo u penastu masu 5 žumanaca, 50 g kristal-šećera i malo vanilin šećera. Penasto umutimo 50 g masla i 50 g brašna. Od 5 belanaca napravimo gust sneg. Tada se sve sjedini uz mešanje, s tim što se sneg uobičajeno stavlja na kraju.
Palačinke i nadev slažemo u kalup za tortu na sledeći način: najpre 4 palačinke, ali se stavlja jedna po jedna, jer svaku treba posuti kristal-šećerom i mlevenim orasima, potom nadev. Zatim ponovo 4 palačinke na isti način, sve dok ne složimo sve palačinke. Preko poslednje palačinke sipa se preostali nadev i tada se kalup stavlja u rernu da se sve zapeče.
Gotove palačinke izručimo na okrugao tanjir i prelijemo glazurom od čokolade (u malo vode rastopi se čokolada).
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
U pravoslavlju se bol sagledava kroz perspektivu slobode, ljubavi i posledica naših dela, ali i kao mogućnost preobražaja, put ka očišćenju i povratku istinskom životu.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Ova nenametljiva, a raskošna poslastica spaja orahe, puter i nežne kore u "ružice" koje prizivaju detinjstvo i porodična okupljanja, a priprema je jednostavna čak i za početnike u kuhinji.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.