Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
U svakoj vojvođanskoj kući postojao je bar jedan miris koji je umeo da zaustavi vreme. Neko bi ga prepoznao po vrućem mleku, neko po domaćem pekmezu, a ponegde bi ga najavljalo tiho šuštanje palačinki na tiganju i žamor porodice koja se okuplja posle nedeljne liturgije. Upravo taj prizor — stolnjak malo izbledelog veza, prozori otvoreni prema dvorištu i nečiji smeh koji se meša sa mirisom masla — bio je scena u kojoj su nastajale čuvene Čika Dišine palačinke.
Nose ime po blagom starini iz jedne bačke varoši, čoveku koji je verovao da je svaka poslastica mali dar drugome. Zbog tog njegovog gostoprimstva, recept je čuvan kao porodična dragocenost i prenošen bez žurbe, s kolena na koleno. Pripremale su se samo kada ima smisla — nedeljom, za slavu, o praznicima ili kad se pod isti krov vrate oni koji dugo nisu bili tu.
Danas, kada se čini da dani klize brže nego što bismo želeli, ove palačinke umeju da vrate sećanje na detinjstvo, na kuhinju u kojoj je sve imalo ritam i meru i na trenutke kada se zna da se priprema nešto što spaja ljude. Zato sledeći recept nije samo uputstvo, već mala pozivnica da se ponovo oseti toplina doma kakvu pamtimo.
Sastojci
16 komada malo debljih palačinki
mleveni orasi
šećer
Nadev:
5 jaja
50 g kristal-šećera i malo vanil-šećera
50 g masla
50 g brašna
malo čokolade za glazuru
freepik
Za ovu poslasticu potrebno je 16 malo debljih palačinki
Priprema
Zamesimo testo za palačinke i ispečemo 16 komada malo debljih palačinki.
Svaku gotovu palačinku premažemo maslom i pospemo sitnim mrvicama biskvita. Potom pravimo nadev. Umutimo u penastu masu 5 žumanaca, 50 g kristal-šećera i malo vanilin šećera. Penasto umutimo 50 g masla i 50 g brašna. Od 5 belanaca napravimo gust sneg. Tada se sve sjedini uz mešanje, s tim što se sneg uobičajeno stavlja na kraju.
Palačinke i nadev slažemo u kalup za tortu na sledeći način: najpre 4 palačinke, ali se stavlja jedna po jedna, jer svaku treba posuti kristal-šećerom i mlevenim orasima, potom nadev. Zatim ponovo 4 palačinke na isti način, sve dok ne složimo sve palačinke. Preko poslednje palačinke sipa se preostali nadev i tada se kalup stavlja u rernu da se sve zapeče.
Gotove palačinke izručimo na okrugao tanjir i prelijemo glazurom od čokolade (u malo vode rastopi se čokolada).
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Flekice sa kupusom, nekada nezaobilazne u mnogim domovima, vraćaju se kao lagana i zdrava alternativa teškim slavskim đakonijama – jednostavno i brzo za pripremu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Jedna izgovorena reč može delovati zastrašujuće, ali Crkva nas uči da samo greh ima stvarnu moć – pokajanje, Ispovest i život u Tajnama čine svaku dušu nepobedivom pod Božijom zaštitom.