POSNI KOLAČ SA TAJNIM SASTOJAKOM KOJI MENJA UKUS SVAKOG ZALOGAJA: Svetogorska tradicija na tanjiru
Jednostavni sastojci i drevni trikovi manastirske kuhinje stvaraju poslasticu koja je aromatična i savršena za dane posta ili svakodnevno uživanje.
U vremenu instant-testa i gotovih mešavina, ovaj recept podseća kako izgleda priprema koja ne zavisi od sata, već od osećaja.
Miris testa koje tiho nadolazi na toplom mestu nosi u sebi nešto od manastirskog mira: strpljenje, sabranost i odsustvo žurbe. U pravoslavnoj tradiciji, hrana nikada nije samo obrok kojim se zadovoljava telesna glad - ona je plod rada, molitve i pažnje prema onome kome se iznosi na trpezu. Zato i ovakav, naizgled skroman recept nosi dublju priču: priču o rukama koje mese bez nervoze, o vremenu koje se ne meri satom već osećajem i o radosti deljenja. Manastirske krofne, zapisane u starom "Srbskom kuvaru" iz 1855. godine, čiji je autor jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedol, nastajale su upravo u tom duhu - kao tiha, topla uteha za bratstvo i goste, jednostavne po sastavu, a bogate po smislu.
Tri četvrtine kilograma finog brašna
četvrt litra mleka
dve kašike pivarskog kvasca
šećer po volji
so
tri žumanceta, dva jajeta
ulje za prženje
Brašno stavite na toplo mesto da se zagreje. Kvasac razmutite sa malo mleka, pa ga zamešajte sa toplim brašnom. Dodajte šećer po volji, malo posolite, zatim dodajte žumanca i jaja i ulijte mleko, pa sve mešajte snažno varjačom dok testo ne počne da se odvaja od varjače. Ostavite testo na toplom da naraste.
Kada je testo dobro naraslo, pospite dasku brašnom i razmesite ga tako da ne bude previše mekano. Kora testa treba da bude debljine jednog prsta. Čašom ili modlom vadite krofne i pecite ih na ulju ili puteru.
Ako želite da krofne nadevate, razvijte tanju koru, pa između dve krofne, u sredini, stavite pekmez i ostavite ih dvadesetak minuta da odstoje. Prilikom prženja, masnoća ne sme biti sasvim vrela, već umereno topla. Kada krofne spustite u masnoću, poklopite posudu i tako ih držite dok se jedna strana ne zapeče, zatim otklopite, prevrnite i više ne poklapajte do kraja.
U posudu stavite papirne salvete, poređajte krofne, pa ih sve pospite šećerom u prahu i iznesite vrele na trpezu.
Jednostavni sastojci i drevni trikovi manastirske kuhinje stvaraju poslasticu koja je aromatična i savršena za dane posta ili svakodnevno uživanje. Tradicionalna poslastica sa domaćim pekmezom i orasima koja spaja manastirsku skromnost i toplinu porodične trpeze – idealna za dane posta na vodi. Recept iz "Srbskog kuvara" donosi miris cimeta, posne delicije i vekovnu tradiciju pravoslavnih kuhinja pravo na vaš sto. Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
Priprema
POSNI KOLAČ SA TAJNIM SASTOJAKOM KOJI MENJA UKUS SVAKOG ZALOGAJA: Svetogorska tradicija na tanjiru
NAJTRAŽENIJI MANASTIRSKI KOLAČ NA VODI: Priprema se jednostavno, a sa tanjira nestaje za tren (VIDEO)
MANASTIRSKA POSLASTICA KOJU MORATE PROBATI: Pita od oraha po receptu jeromonaha Jeroteja iz 19. veka
SOČAN MANASTIRSKI KOLAČ SA MAKOM I ORASIMA: Recept monahinje Atanasije koji dane posta na vodi čini ukusnijim
Zapis iz starog "Srbskog kuvara" donosi slatkiš od svega nekoliko osnovnih sastojaka, bez aditiva i trikova, ali sa ukusom koji pamte i deca i odrasli.
U senci maslina i mirisu tamjana nastaje osvežavajuća poslastica koju monasi pripremaju s molitvom – otac Nikodim otkriva kako da ovu svetogorsku blagodat unesete i u svoj dom.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Jednostavna riba iz atonskih kuhinja otkriva kako se od nekoliko osnovnih namirnica pravi jelo koje spaja post, tradiciju i miris Mediterana
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Zaupokojenom liturgijom i opelom u manastiru u Gornjem Dragljevcu ispraćen protojerej Bogdan Stjepanović; beseda jeromonaha Nikolaja obeležila oproštajnu službu.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
U nastavku zasedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC, prema informacijama iz više izvora, doneta je odluka o razrešenju mitropolita Justina, dok se istovremeno otvaraju pitanja o različitim stavovima unutar crkvenog vrha.