shutterstock.com/Pixel-Shotrecept za starinske krofne uvek uspeva
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Na Svetoj gori, gde se vekovima neguje isposnički način života, čak i najjednostavnija jela nose pečat duhovnosti i ljubavi prema Bogu. Monasi, sledeći drevnu tradiciju, pripremaju hranu s pažnjom i blagoslovom, verujući da i kroz nju čovek može iskazati zahvalnost Stvoritelju.
Među takvim receptima, koji spajaju skromnost i bogatstvo ukusa, nalaze se i svetogorske krofne – brze, jednostavne i neodoljivo mekane. Pripremljene od nekoliko osnovnih sastojaka, bez mleka i jaja, savršeno su posluženje u dane posta, ali i svakodnevna poslastica koja podseća na lepotu monaške trpeze.
Sastojci:
3 šolje univerzalnog brašna
1 šolja mlake vode
1 kesica suvog kvasca
2 kašike šećera
1 kesica vanile
Ulje za prženje
Med i cimet za posluživanje
shutterstock.com/Ricky_herawan
Pripremeljene po svetogorskom receptu, ove krofne uvek uspeju
Priprema:
U činiju sipajte brašno, kvasac, šećer i vanilu, a zatim postepeno dodajte vodu, lagano meseći rukom, dok ne dobijete mekano testo koje se ne lepi za ruke. Pokrijte testo kuhinjskom krpom i ostavite ga da odstoji sat vremena, dok ne udvostruči volumen.
Kada je testo naraslo, pobrašnjenim rukama uzimajte male loptice veličine oraha i oblikujte debele štapiće dužine vašeg malog prsta. Krajeve blago spojite i pritisnite da se slepe. Poređajte krofne na pobrašnjenu krpu i ostavite ih da narastu još 30 minuta.
Ugrejte ulje i pržite krofne u malim količinama, okrećući ih sa obe strane dok ne dobiju zlatno-smeđu boju. Vadite ih na papirni ubrus kako bi upile višak masnoće. Poslužite ih sa medom i cimetom. Uživajte u ukusu svetogorskih krofni koje su vekovima deo monaške trpeze!
Na Svetoj gori, gde su molitva i tradicija način života, i hrana ima poseban značaj. Otkrijte recept za ovaj izvrstan obrok sa pečurkama – jednostavno, ali izuzetno bogato jelo koje oslikava suštinu monaške trpeze.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Monaško jelo koje se lako priprema dokaz je da i posna kuhinja može biti sočna i ukusna. Savršen spoj prirodnih sastojaka bogatih aroma donosi puni ukus i duh tradicije na vašu trpezu.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.