Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
U manastirskim trpezama rađaju se recepti koji hrane i telo i dušu. Knjiga "Posni kuvar s pravilima posta" arhimandrita Onufrija Hilandarca predstavlja dragocenu zbirku isprobanih i očuvanih recepata iz naših svetinja. Među njima, posebnu pažnju privlači spanakopita s tahinijem – ukusna, posna pita, bogata aromama i nutrijentima, pripremljena na način koji iz Hilandara na vašu trpezu donosi duh monaške skromnosti i bogatstva ukusa.
Sastojci:
500 g kora za pitu
200 g oraha, narendanih
1 kg spanaća, sitno iseckanog
3 kašike tahinija, razmućenog u mlakoj vodi
3 praziluka
6 strukova vlašca
Pregršt peršuna
Pregršt mirođije
2 kašike griza
Religija.rs
Spanakopita po receptu arhimandrita Onufrija
Priprema:
Temeljno operite spanać pod mlazom hladne vode, sitno ga iseckajte i posolite. Ostavite ga nekoliko minuta da ispusti višak tečnosti, pa ga zatim dobro ocedite rukama.
Iseckajte praziluk, mirođiju, peršun i vlašac što sitnije, pa ih dodajte u spanać. Promešajte da se sjedine ukusi. Podmažite pleh tahinijem i pospite ga kašikom griza. Preostali griz dodajte u pripremljeni fil kako bi upio višak vlage.
Položite prvu koru u pleh, premažite je tahinijem i pospite orasima. Ponovite postupak sa drugom i trećom korom, a zatim ih blago poprskajte minerslnom vodom. Nakon treće kore, ravnomerno rasporedite nadev od spanaća.
Nastavite sa slaganjem – na fil dodajte tri kore, svaku premazanu tahinijem i posutu orasima. Ponavljajte slojeve dok ne utrošite sav materijal, završavajući korama premazanim tahinijem. Oštrim nožem pažljivo zaseci nepečenu pitu na rombove ili kocke. Stavite je u prethodno zagrejanu rernu i pecite je oko sat vremena na 180 do 200 stepeni, dok ne dobije zlatnosmeđu boju i hrskavu teksturu. Poslužite toplu pitu i neka vam svaki zalogaj donese radost posta i blagoslov monaške trpeze.
Čak i kada postimo na vodi, ne moramo se odreći bogatstva ukusa i raznovrsnih obroka. Uz jednostavan, ali hranljiv namaz od povrća, lako možete pripremiti lagan, kremast i osvežavajući obrok koji će nahraniti i telo i dušu!
Bez mesa i mlečnih proizvoda, ali sa neodoljivom aromom i savršenim spojem sastojaka – otkrijte recept za jedinstvenu musaku sa Svete gore koja donosi duh monaške trpeze u vaš dom!
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Monaško jelo koje se lako priprema dokaz je da i posna kuhinja može biti sočna i ukusna. Savršen spoj prirodnih sastojaka bogatih aroma donosi puni ukus i duh tradicije na vašu trpezu.
U tišini manastirskih zidina, gde se svaka trpeza sprema s ljubavlju i molitvom, nastaje hortokalitsunija – skromno, ali bogato jelo koje spaja darove prirode i monaški trud, podsećajući na smirenje, post i blagodarnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Glikeriju po starom i Svetog apostola Karpa po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Filipa Nerija. Muslimani obeležavaju Dan Arefata, dok Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Događaj tokom proskomidije u atinskoj bolnici za leprozne objašnjava zbog čega Crkva razlikuje ličnu molitvu od pomena na svetoj liturgiji i kome je mesto na liturgijskim ceduljicama sa imenima
U predanju Pravoslavne crkve čuva se svedočanstvo o mladoj hrišćanki iz 2. veka čija je nepokolebljiva vera, prema crkvenom sećanju, prkosila tamnici, vatri i lavovima – i ostavila trag koji se obeležava 26. maja.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Spoj spanaća, pečuraka i susama daje iznenađujuće bogat i zasitan obrok, idealan za dane uzdržanja - bez komplikacija, bez skupih sastojaka i bez odricanja od punog ukusa.
Jednostavan spoj cvekle, krompira i povrća pokazuje kako post na vodi može da bude hranljiv, tih i iznenađujuće pun ukusa, baš onako kako se uči iza manastirskih zidina.
Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.
Bez skupih namirnica i komplikovanih koraka, ovaj recept iz domaće kuhinje daje sočan rezultat koji se pamti i koji se, gotovo bez izuzetka, pojede do poslednje kocke već prvog dana.
Sočne pečurke punjene nadevom od tunjevine, uz miris belog vina, luka i začinskog bilja, pretvaraju nekoliko jednostavnih sastojaka u topao porodični obrok koji se lako priprema, a sa stola nestaje još brže.
Savremeni domaći recept, bez duge istorije, ali sa jasnom idejom deljenja, vraća tu simboliku u svakodnevicu - kroz toplo testo koje iz rerne ne odlazi samo na sto, već i preko praga.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
U trci za još većim bogatstvom mnogi ne primete da gube mir, dok poruka jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja razotkriva kako se u toj navici rađa stalna napetost i unutrašnja uznemirenost.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 7. sedmice po Vaskrsu otkriva se zašto čovek često zaboravlja Boga upravo onda kada mu u životu sve ide dobro.