U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U manastirskim trpezama, gde se svakodnevno prosvećuju duša i telo kroz molitvu i post, nastaju recepti koji hrane ne samo stomak, već i srce. Jedna takva poslastica, bez trunke šećera, dolazi sa Svete gore – iz srca monaške svakodnevice koja nas uči uzdržanju, skromnosti i čistoti. Halva sa tahinijem i medom, posna, ali raskošna u duhovnoj simbolici i hranljivoj vrednosti, savršena je za dane kada Crkva poziva na post, ali i za one u kojima biramo zdraviji i smisleniji način ishrane. U vremenu kada nas industrijski slatkiši obasipaju aditivima i veštačkim ukusima, ova drevna receptura nudi povratak jednostavnosti i blagosti – put ka istinskoj slasti života.
Sastojci:
1 šolja tahinija
1/2 šolje meda
1 šolja krupno seckanih oraha (ili drugog orašastog voća po izboru)
1 šolja suvog grožđa ili sitno seckanog suvog voća
1 kašičica cimeta
1/2 kašičice mlevenog karanfilića (po želji)
Rendana kora jedne pomorandže (po želji)
Shutterstock/New Africa
Spravljena po monaškom receptu, alva je savršena za dane posta, ači i za sve koji izbegavaju rafinisani šećer
Priprema:
U jednoj činiji dobro sjedinite tahini i med dok ne dobijete glatku i homogenu smesu. Umutite u smesu orahe, suvo grožđe ili seckano suvo voće, cimet, karanfilić i rendanu koru pomorandže (ako je koristite). Mešajte dok se svi sastojci ne sjedine.
Smesu sipajte u kvadratni ili pravougaoni pleh, odnosno u silikonski kalup, i dobro je pritisnite spatulom ili kašikom kako bi se poravnala. Stavite pleh u frižider i ostavite da odstoji najmanje 2–3 sata, dok halva ne očvrsne. Isecite je na kvadratiće i poslužite.
Ova alva je bogata hranljivim sastojcima i prirodnim zaslađivačima, što je čini idealnom za post, ali i za sve koji izbegavaju rafinisani šećer.
Umesto traženja zamena za slatkiše kojima smo navikli da se prejedamo, post je prilika da se vratimo iskonskim vrednostima – skromnosti, jednostavnosti i hrani koja donosi blagostanje. Ovaj brz i zdrav kolač prava je riznica hranljivih sastojaka i lekovitih svojstava!
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
U starim srpskim domovima kaše su bile osnov svakodnevne ishrane. Donosimo recept za hranljivu i postnu poslasticu od ovsenih pahuljica i brusnice, savršenu za svako doba godine.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Bez mnogo truda i od sastojaka koje već imate u kući dobija se mekano i mirisno jelo, idealno za dane posta na ulju, kada je potrebna zasitna, a lagana trpeza
Nekada redovan izbor u danima dugih postova, ovaj recept pokazuje kako od skromnih namirnica nastaje topao i hranljiv obrok koji se dugo pamti i lako vraća na trpezu.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.