U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
U pravoslavnim domovima, naročito nedeljom i o praznicima kada se porodica okuplja posle liturgije, trpeza dobija dublji smisao – postaje mesto zajedništva, zahvalnosti i ljubavi. Na takvim trpezama često su se nalazila jela po starinskim receptima, prenošenim s kolena na koleno, koja su čuvala duh doma i blagoslov predaka.
Jedno od takvih jela je i domaća srpska čorba, kakvu su sa pažnjom i verom pripremale naše bake – hranljiva, mirisna i puna topline, savršena za praznične dane kada porodica zajedno slavi i zahvaljuje Bogu na darovima života.
Sastojci za domaću srpsku čorbu:
500 g mesa (teleće, junetina ili piletina)
1 velika glavica crnog luka
2–3 srednje velike šargarepe
1–2 srednje velika krompira
1–2 veće paprike
2 čena belog luka
2 kašičice aleve paprike
1 kašičica bibera
3 lista lovora
So po ukusu
1 kašika masti ili ulja
3 kašike paradajz-pirea
2 litre vode
shutterstock/Arkadiusz Fajer
Srpska čorba
Priprema domaće čorbe po starinskom receptu:
Najpre sitno iseckajte crni luk i propržite ga na masti ili ulju dok ne omekša. Meso isecite na kockice i dodajte ga u šerpu. Pržite na srednjoj vatri dok ne dobije blagu zlatnu boju sa svih strana.
Zatim dodajte alevu papriku, biber i sitno seckan beli luk. Sve kratko propržite, pa umešajte šargarepu i krompir isečene na kocke, kao i papriku nasečenu na trake. Promešajte, pa dodajte paradajz-pire i kuvajte još nekoliko minuta.
Nalijte vodu, ubacite lovorov list i sačekajte da čorba provri. Kada proključa, smanjite vatru i kuvajte dok meso i povrće ne omekšaju – u proseku 45 do 60 minuta, u zavisnosti od vrste mesa. Na kraju posolite po ukusu i poslužite dok je još topla.
Ako koristite piletinu, vodite računa da se ne raskuva, dok junetini ili teletini treba nešto više vremena da omekšaju.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.
Kad bi prehlada oborila ukućane, domaćice su posezale za ovim receptom — jednostavna, ali moćna pileća supa s kukuruznim brašnom i kajmakom obnavljala je snagu, grejala telo i vraćala osmeh na lice.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da pokuša da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Otkrivamo recept za beogradsku kapamu, kakvu su naše bake spremale za slave i praznike, kada su kuće mirisale na ljubav, a svaki zalogaj bio blagoslov.
U doba kada se hleb pravio na metre, a nijedna mrvica nije završavala u kanti, domaćice su stvarale jela iz ničega. Otkrijte kako se od jučerašnjeg hleba priprema topla čorba koja i danas greje srce — jednostavno, štedljivo i neodoljivo.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
Kad bi prehlada oborila ukućane, domaćice su posezale za ovim receptom — jednostavna, ali moćna pileća supa s kukuruznim brašnom i kajmakom obnavljala je snagu, grejala telo i vraćala osmeh na lice.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Mnogi veruju da milost Gospodnja briše greh, ali beseda Svetog Nikolaja Žičkog i Ohridskog razotkriva surovu realnost Božije pravde – podsećajući da niko nije iznad Njegove osude.