Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
U srpskoj kulturnoj i kulinarskoj istoriji malo je imena koja su ostavila tako dubok trag kao Katarina Popović Midžina (1828–1902), spisateljica i autorka čuvenog „Velikog srpskog kuvara“ iz 1878. godine. Potičući iz ugledne novosadske porodice Petrović, poznate pod nadimkom Purgermajstorova, Katarina je rano ušla u građansko društvo svoga vremena. Udajom za Dimitrija Popovića, sina poznatog Konstantina Popovića Komoraša, postala je Midžina, kako su je svi u novosadskoj sredini zvali.
Bila je vesela, darovita i obrazovana, a njena prirodna radoznalost i ljubav prema kulinarstvu doveli su je do toga da napiše knjigu koja je postala nezaobilazni vodič svakoj domaćici krajem 19. veka. Sama je priznala da je prilikom pisanja koristila beleške svoje majke, Natalije Petrović, poznate kao odlične kuvarice, ali i stare recepte prijateljica, stranih kuvara i evropskih ženskih časopisa. Svaki recept isprobala je lično, pa ne čudi što je njen kuvar postao pravi bestseler tog doba.
Među mnogim dragocenim receptima u njenom kuvaru nalazi se i jedan od najstarijih zapisa za srpski ajvar, čije pripremanje odiše šarmom starine i jednostavnošću ukusa kakav se uvek pamti. Posebno je zanimljivo što se ovaj ajvar može bez problema konzumirati i u danima posta na ulju, pa predstavlja idealnu poslasticu za vernike koji poštuju post.
Zanimljivo je da je ovaj ajvar znatno brži za pripremu od modernih metoda koje uključuju višesatno kuvanje i sterilizaciju. Dok priprema savremenog ajvara često traje i do 6–8 sati, ajvar po receptu Midžine gotov je za oko 1–1,5 sat, što ga čini praktičnim za brzu pripremu i neposrednu konzumaciju.
Schutterstock/Melica
Ajvar, ilustracija
Recept za srpski ajvar po Katarini Popović Midžini
Sastojci:
3 veća plava patlidžana
12 babura paprika (4 za svaki patlidžan)
2–3 čena belog luka
3 glavice crnog luka
so po ukusu
malo sirćeta
3 kašike ulja (zejtina)
Priprema:
Patlidžane stavite na jaku žeravicu da se peku, ili na ribglu obloženu aluminijskom folijom. Za svaki patlidžan ispecite po 4 babure paprike na ploči od ognjišta ili šporeta.
Kada se ispeku, paprike ubacite u hladnu vodu, a patlidžane pažljivo oljuštite – najbolje malom kašikom, da ne ostane ni najmanja ljuska. Paprikama skinite gornju kožicu i zajedno s patlidžanima stavite u drveni avan u kojem je prethodno utucan beli luk. Sve dobro izgnječite drvenim tučkom dok ne postane sitna i ujednačena masa. Dodajte rendani crni luk, so po ukusu, malo sirćeta i 3 kašike ulja. Dobro promešajte.
Prebacite smesu u staklenu činijicu, odozgo prelijte još malo ulja i poslužite.
Savet:
Ovako spremljen ajvar može se u frižideru čuvati nekoliko dana, a zahvaljujući brzoj pripremi i ukusu, odličan je i za dane posta na ulju.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Kad bi prehlada oborila ukućane, domaćice su posezale za ovim receptom — jednostavna, ali moćna pileća supa s kukuruznim brašnom i kajmakom obnavljala je snagu, grejala telo i vraćala osmeh na lice.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Mitropolit mileševski pod svetlošću Belog Anđela govori o Vaskrsu kao sili koja ulazi u tamu ljudskog postojanja, razbija strah od smrti i poziva čoveka da postane učesnik i svedok nove, pobedonosne stvarnosti.
Vaskrsenje Isusa Hrista temelj je hrišćanske vere, a ovaj dan tradicionalno se proslavlja u krugu porodice, uz bogatu trpezu i poštovanje vekovnih običaja.
Od odlaska na groblje, rada i suza do ispovesti i porodičnih odluka – jereji Pravoslavne crkve otkrivaju gde prestaje tradicija, a počinju zablude koje se iz godine u godinu prenose kao pravilo.
Tumačeći trenutak kada je rimski kapetan pred raspećem izgovorio neočekivano priznanje, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otvara sliku događaja koji ni vekovima kasnije ne prestaje da izaziva nedoumice.
Pravoslavni vernici danas slave Vaskrs po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Nedelju Božjeg milosrđa, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bratstvo čuva posebnu recepturu vaskršnje pogače koja spaja bogate mirise pomorandže, začina i putera, dok način pripreme otkriva zašto ovaj hleb zauzima važno mesto na monaškoj prazničnoj trpezi.
Dok se širom pravoslavnog sveta pripremaju različite vrste pogača, svetogorski monasi čuvaju recept koji spaja bogat ukus, simboliku i monašku tradiciju.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Blagodatni oganj se prvi put javio 335. godine na Veliku subotu i posle godinama do dana današnjeg i to samo pravoslavnom patrijarhu, dajući time potvrdu istinitosti i ispravnosti naše pravoslavne vere.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
U drevnoj svetinji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovom silasku u smrt kao pobedi nad najvećim neprijateljem čoveka, dok su vernici poneli snažnu poruku nade i utehe.