BAKIN BRZI ČOKOLADNI KOLAČ MEKAN KAO PAMUK: Jednostavan recept bez vaganja, zahvalan i za početnike u kuhinji
Sastojci za ovu poslasticu mere se u šoljama i kašikama, priprema je laka, a svaki zalogaj donosi toplinu i miris doma.
Starinski desert sa mlekom, medom i vanilom, blago zapečen, svaku hladnu večer čini toplijom.
U kuhinjama na jugu Srbije, u zimskim mesecima kada bundeve krase svaki dom, vekovima se pripremala zabelka, starinska poslastica za koju kažu da potiče iz Zaplanjskog kraja. Njena jednostavnost i nežan ukus činili su je omiljenom poslasticom porodica, posebno u danima siropusne sedmice pred početak Vaskršnjeg posta, kada su domaćice pripremale nešto slatko, ali lako za stomak.
Sastavljena od bundeve, mleka, meda i vanile, s laganim dodirom cimeta i blago zapečena, zaboravljena poslastica zabelka i danas može da vrati miris i toplinu starih vremena, kao da svaki zalogaj priča priču sela i domaćinskih kuća.
(za 4 činijice):
800 g bundeve
Bundevu operite, isecite na manje parčad, očistite od kore i isecite na kocke. Kocke stavite u malo vode – tek toliko da bundeva ogrezne i kuvajte oko 20 minuta, dok ne omekša. Skuvanu bundevu ocedite od vode, vratite u šerpu i sipajte mleko, pa zagrevajte da se bundeva kratko prokuva u mleku (oko deset minuta). Dodajte med i vanilu, pa izblendirajte štapnim mikserom ili u blenderu. Ne mora da bude potpuno glatko. Sipajte u činijice, pospite po malo cimeta i stavite u rernu da se zapeče, tek toliko da se uhvati blaga korica.
Umesto kuvanja, bundevu možete ispeći, potom ispasirati, pa dodati mleko, prokuvati desetak minuta i onda zapeći. Na taj način ukus će biti intenzivniji.
Sastojci za ovu poslasticu mere se u šoljama i kašikama, priprema je laka, a svaki zalogaj donosi toplinu i miris doma. Starinska poslastica sa jabukama, zapisana rukom žena koje su znale kako se ista radost priprema i u mrsu i u danima uzdržanja, bez žurbe i bez suvišnih ukrasa. Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom. Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
500 ml mleka
par kašika meda ili šećera, po ukusu
2 kesice vanil-šećera
malo cimeta

Priprema
Savet
BAKIN BRZI ČOKOLADNI KOLAČ MEKAN KAO PAMUK: Jednostavan recept bez vaganja, zahvalan i za početnike u kuhinji
SOČNA PITA OD JABUKA KOJA MIRIŠE NA NEDELJNO POPODNE: Bakin recept kakav još niste probali, a uspeva i početnicima
BOŽANSTVENI ZIMSKI KOLAČ KOJI SU PRAVILE BAKE KADA JE KUĆA PUNA: Izgleda svečano, jednostavno se sprema, a dugo pamti
BRZI SLATKIŠ SA PAVLAKOM KOJI SU BAKE PRAVILE KAD GOSTI MOGU DA STIGNU SVAKOG ČASA: Recepti koji se pamte po ukusu, ne po meri
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Testo se zamesi od nekoliko sastojaka, oblikuje za čas i kratko peče, a tokom posta mast može da se zameni posnim margarinom.
Nekada se ništa iz kuhinje nije olako bacalo, a naročito ne hleb. Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje sočan obrok sa zlatnom koricom.
Bez rerne i komplikovanog postupka, mekano testo za tili čas postaje mirisno pecivo koje se na trpezu iznosi uz sir, kajmak ili jogurt.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Pravi se bez komplikovanja, a jedan detalj u pripremi daje joj naročito pun ukus i miris domaće kuhinje.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ruski svetitelj objašnjava zašto se zablude ne prevazilaze podsmehom i osudom, već smirenjem, ljubavlju, trpljenjem i molitvom.