Kelj preliven pavlakom i zapečen sa hlebnim mrvicama postaje obrok koji spaja ritual i svakodnevicu – jednostavan, a bogat ukusom i mirisom domaće kuhinje.
Kelj, pažljivo očišćen i pripremljen, dobija novi život u zlatnim koricama pečenog jela koje manastiri pripremaju u danima kada je dopušten beli mrs i jaja. U siropusnoj sedmici pred Vaskršnji post, ovo jelo spaja domaću toplinu sa pravilima pravoslavlja jednostavno, a opet bogato, sa pavlakom koja se lagano topi i hrskavim slojem hleba i jaja. Po svojoj strukturi, ovo jelo najviše podseća na musaku.
Zapečeni kelj iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića postaje više od obroka: on je mali ritual, trenutak ukusa koji povezuje tradiciju i svakodnevicu.
Sastojci
3-4 manje glavice kelja
So
Voda
3-4 jaja
Hlebne mrvice
Brašno
Ulje
kockica putera
2 čaše milerama ili pavlake
Shutterstock Sergii Koval
Zapečeni kelj po receptu jeromonaha Jeroteja Draganovića
Priprema
čistite i operite kelj, pa ga skuvajte u slanoj vodi tako da bude mekan. Ohladite, pa svaku glavicu presecite na četiri dela. Razbijte jaja i umutite ih, provucite kelj kroz jaja pa kroz hlebne mrvice, a zatim pecite na vrelom ulju ili puteru sa svih strana. Složite ovako proprženi kelj u posudu za pečenje, prelijte ga pavlakom, dodajte pomalo butera, a ako ostane, složite još jedan red kelja i prelijte ga pavlakom i buterom. Pecite u pećnici ili pod sačem 20–30 minuta.
Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.
Jednostavan spoj cvekle, krompira i povrća pokazuje kako post na vodi može da bude hranljiv, tih i iznenađujuće pun ukusa, baš onako kako se uči iza manastirskih zidina.
Od Velikog ponedeljka 6. aprila do Vaskrsa vodi kroz bogosluženja, molitvu i ličnu pripremu – vodič šta je važno, kada otići u hram i kako se pripremiti za Pričešće u danima najveće duhovne težine.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
Spoj spanaća, pečuraka i susama daje iznenađujuće bogat i zasitan obrok, idealan za dane uzdržanja - bez komplikacija, bez skupih sastojaka i bez odricanja od punog ukusa.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Cveti - Ulazak Gospodnji u Jerusalim i po starom i po novom kalendaru, katolici slave Uskrs, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.