U "Srbskom kuvaru" iz 19. veka jeromonah Jerotej Draganović ostavio je zapis o čorbi od rasola koja je bila više od jela - deo svakodnevice tokom zimskih meseci.
Zimi, kada se post utiša u kuhinji, a ognjište preuzme ulogu tihog čuvara doma, na trpezi se nekada nalazila čorba od rasola - jelo bez raskoši, ali s jasnim karakterom, koje je umelo da zagreje ruke, okupi porodicu i produži dan. Nastajala je od onoga što je već bilo pri ruci: iz bureta kiselog kupusa i iz špajza u kome se ništa nije bacalo, a sve je imalo svoje mesto i vreme. Takva čorba nije tražila posebnu pažnju, ali ju je dobijala jer je nosila ukus zime, posta i strpljenja.
Da taj ukus ne ostane tek uspomena, pobrinuo se jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedol, koji je u 19. veku u "Srbskom kuvaru" zabeležio recept za ovo gotovo zaboravljeno jelo. Njegov zapis svedoči o kuhinji koja je rasla uz crkveni ritam godine, uz uzdržanje i meru, ali i uz jasnu svest da hrana treba da bude i lek i uteha. Čorba od rasola, kakvu on opisuje, bila je deo svakodnevice u kojoj se i za stolom učilo strpljenju, skromnosti i zahvalnosti.
Sastojci:
veza zeleni za supu
varjača putera
dve varjače brašna
dve glavice crnog luka
malo aleve paprike
rasol po želji
malo ribanog kiselog kupusa
dve-tri kašike domaće testenine za čorbu
malo bibera,
lovorov list,
suva paprika
Freepik
Starinska čorba od rasola, po receptu jeromonaha Jeroteja
Priprema:
Očistite zelen i skuvajte dok ne omekša. Napravite svetlu zapršku od masnoće i brašna, zatim dodajte sitno seckani luk, a na kraju i alevu papriku. Kada paprika promeni boju, sve sipajte u čorbu sa zeleni. Dodajte rasol po želji (otprilike pola litra), zatim šaku ribanog kiselog kupusa, pa dolijte vrelu vodu i ostavite da se kuva oko jedan sat.
Čorbu možete zakuvati bilo kojom vrstom domaćih rezanaca, a na kraju dodajte malo bibera i lovorov list. Po ukusu, može se dodati i suva slatka ili ljuta paprika.
Ukoliko se puter zameni uljem ili posnim margarinom, ova čorba može se pripremati i u danima posta. Na taj način ostaje verna tradiciji skromne manastirske kuhinje, prilagođene ritmu posta.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
Bez gotovih kora i bez žurbe, od kvasnog testa i sira, ovo jelo se peklo kad se htelo nešto jednostavno, sito i pošteno – baš onako kako se nekad kuvalo.
Pečeni krompir sa sirom koji spaja porodicu - recept za starinsko jelo koje su bake pripremale u danima kada Crkva ne propisuje post, idealno za brze i zasitne ručkove kod kuće.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vavilu po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Vera, Nada i Ljubav i majka im Sofija. Katolička crkva obeležava Rane Svetog Franje, dok Jevreji danas obeležavaju šesti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Ova skromna poslastica, nekada obavezna u postu i omiljena među decom, pravila se od svega nekoliko sastojaka i sušila na suncu, a danas ponovo budi interesovanje i otkriva duh starinskih kuhinja.
Jednostavna poslastica od kajmaka, mleka i kukuruznog brašna vekovima je nosila miris detinjstva, praznika i zajedništva, a u Krušedolu se čuva poseban recept s jajima koji vraća duh prošlih vremena.
Kad bi prehlada oborila ukućane, domaćice su posezale za ovim receptom — jednostavna, ali moćna pileća supa s kukuruznim brašnom i kajmakom obnavljala je snagu, grejala telo i vraćala osmeh na lice.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Protojerej Andrej Jefanov objašnjava zašto monaški postrig nije obična životna odluka i upozorava šta bi značilo napustiti put koji je čovek dobrovoljno izabrao.