CRKVENI KALENDAR ZA JANUAR 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 1. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po starom kalendaru i Svete besrebrenike Kira i Jovana po novom kalendaru, dok katolici slave Svetog Ivana Boska, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 31. januar 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar - SPC: 18. januar 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 31. januar 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 13. š’vat 5786. godine
Islam (hidžretski kalendar): 12. ša‘ban 1447. AH
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog Atanasija Velikog, arhiepiskopa aleksandrijskog
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, danas nije propisan post.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski / revidovani julijanski) kalendar, uključujući Carigradsku patrijaršiju, danas obeležavaju:
• Svete besrebrenike Kira i Jovana
Vernici Rimokatoličke crkve 31. januara obeležavaju spomendan Svetog Ivana Boska (Don Boska), sveštenika i osnivača salezijanskog reda, poznatog po svom predanom radu sa mladima. Imendan proslavljaju: Marcela, Vanja i Ivan.
Prema jevrejskom kalendaru, 31. januar 2026. odgovara 13. š’vatu 5786. godine. Na ovaj dan nema velikih praznika; vernici se posvećuju redovnim molitvama i proučavanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 31. januar 2026. odgovara 12. ša‘banu 1447. AH. U islamskom svetu danas nema opštepriznatog velikog praznika; muslimani obavljaju propisane dnevne molitve i posvećuju se učenju Kurana.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 1. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Za savet, utehu i moralnu potporu često je odlazio svetom Antoniju, koga je on poštovao kao svoga duhovnog oca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mironosice Martu i Mariju po starom i Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svete Emilije de Vijal, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Nikifora po starom i Svetog proroka Amosa po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vida, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj našeg vremena uči da vera nije samo lična borba za duhovni mir, već poziv da u molitvu uključimo i bližnje.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.
Pravoslavna tradicija uči da najveća opasnost nije u onome što drugi govore ili čine protiv nas, već u tome da dopustimo da tuđa zloba unese nemir u našu dušu.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
U autorskom tekstu verskog analitičara Bogdana Despotovića, koji prenosimo u celosti, analiziraju se okolnosti incidenta u Atini, reakcija Aleksandrijske crkve i moguće posledice po njen ugled.
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog sačuvala je gotovo netaknut izgled, jedinstven freskopis i dokumente koji otkrivaju kako je izgledao život u srednjovekovnoj Srbiji.
Reči Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjavaju kako čovek, oslanjajući se isključivo na sopstvenu procenu, može lako da previdi ono najvažnije i skrene sa pravog puta.