DANAS SLAVIMO JEDNU OD NAJVEĆIH SVETINJA PRAVOSLAVNOG SVETA: Dan Polaganja pojasa Presvete Bogorodice
Nakon uspenja Presvete Bogorodice, njen pojas pripao je Svetom apostolu Tomi.
Sveti Vavila je bio arhijerej Antiohije, koji je u vreme cara Numerijana stradao jer nije hteo da se odrekne Hrista.
Srpska pravoslavna crkva 17. septembra molitveno se seća Svetog sveštenomučenika Vavilu, arhijereja Antiohije koji je u vreme cara Numerijana stradao jer nije hteo da se odrekne Hrista.
Prema crkvenom predanju, svetitelj je pred carem zaštitio svetinju hrama, a kada je zbog toga bačen u tamnicu, ostao je uz trojicu dečaka koje je ranije poučavao hrišćanskoj veri.
Sveti Vavila bio je arhijerej u Antiohiji u vreme cara Numerijana. Jednom prilikom car, koji je bio idolopoklonik, krenuo je sa svojom svitom u hrišćanski hram kako bi video šta se u njemu radi.
Vavila je tada bio sa narodom na molitvi. Kada je čuo da car dolazi i želi da uđe u crkvu, prekinuo je bogosluženje, izašao pred hram i otvoreno mu rekao da kao idolopoklonik ne može da uđe u svetinju u kojoj se proslavlja jedini istiniti Bog.
Postiđen pred okupljenim narodom, car se vratio. Međutim, već narednog dana pozvao je Vavilu pred sebe i pokušao da ga privoli da prinese žrtvu idolima. Svetitelj je to odlučno odbio.
Zbog svoje vere Vavila je bio okovan i bačen u tamnicu.
Sa njim su u tamnici stradala i tri dečaka – Urvan, koji je imao 12 godina, Prilidijan od devet i Epolinije od sedam godina. Oni su bili sinovi pobožne hrišćanke Hristodule, a Vavila im je bio duhovni otac i učitelj.
Dečaci se nisu odvajali od svetitelja, već su ostali uz njega iz ljubavi i odanosti, spremni da zajedno sa svojim duhovnim učiteljem podnesu stradanje.
Car je najpre naredio da svakom od njih udare onoliko batina koliko je imao godina. Potom su ih bacili u tamnicu, a najzad su sva trojica posečena mačem.
Vavila, koji je okovan prisustvovao njihovom stradanju, hrabrio ih je da ostanu čvrsti u veri. Nakon njihove smrti i sam je položio svoju glavu pod mač.
Sveti sveštenomučenik Vavila i trojica dečaka postradali su oko 250. godine. Njihove svete mošti ostale su među vernim narodom kao svedočanstvo njihovog stradanja i nepokolebljivosti u veri.
BONUS VIDEO
Nakon uspenja Presvete Bogorodice, njen pojas pripao je Svetom apostolu Tomi.
Odlikovao se i darom proroštva, a za života je počinio mnoga čudesa i isceljenja.
Nad njegovim svetih moštiju, prema predanju, dogodila su se mnoga iscelenja bolesnih.
Njegov život ostao je upamćen po hrabrosti kojom je bodrio svoju pastvu da istraje u veri i to u vreme najžešćih progona hrišćana.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pravo na sud pripada isključivo Bogu.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
Brige zbog novca i materijalne sigurnosti mogu postati veliki teret, naročito kada čovek ne zna odakle da počne i kako da izađe iz teške situacije.
U crkvenom kalendaru za 31. oktobar upisana su dva velika svetitelja, ali uz različite oznake praznika.
U nedelju, 1. novembra, posle svete Liturgije u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija biće služen pomen stradalima na Železničkoj stanici.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravo na sud pripada isključivo Bogu.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
Brige zbog novca i materijalne sigurnosti mogu postati veliki teret, naročito kada čovek ne zna odakle da počne i kako da izađe iz teške situacije.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
U crkvenom kalendaru za 31. oktobar upisana su dva velika svetitelja, ali uz različite oznake praznika.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Bio je lekar, izučavao je grčku filozofiju, propovedao Hristovu reč i, prema crkvenom predanju, naslikao prve ikone Majke Božje.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
U nedelju, 1. novembra, posle svete Liturgije u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija biće služen pomen stradalima na Železničkoj stanici.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.