ŠTA JE JEVANĐELJE ZAISTA? Odgovor Svetog Justina Ćelijskog može da iznenadi čak i revnosne vernike
Veliki srpski svetitelj objašnjava da reč koju hrišćani svakodnevno izgovaraju krije odgovor koji nije samo pitanje znanja, već i način života.
Kratka, ali snažna pouka starca Georgija govori o vezi između odnosa prema Bogu i spremnosti da se pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Molitva može da ispuni čovekove misli i reči, ali hrišćanski život ne ostaje na onome što izgovaramo pred Bogom. Ako se čovek moli za pomoć i utehu, a istovremeno ne primećuje tuđu nevolju i ne želi da pruži ruku onome kome je potrebna, otvara se pitanje koliko je njegova molitva zaista postala deo njegovog života. Jednu od najjasnijih pouka o vezi između molitve i milostinje ostavio je starac Georgije Karslidis.
Za starca milostinja nije bila nešto što se molitvi dodaje usput, već njen sastavni deo. Ko se obraća Bogu, ne može da bude ravnodušan prema čoveku koji pati i kome je pomoć potrebna.
- Ako se moliš, ali ne daš milostinju, onda je tvoja molitva mrtva. Ruka tvoja neka bude uvek otvorena. Činite milostinju udovicama i siročadima. Milostinja i molitva idu ruku pod ruku - govorio je starac.
U ovim rečima starac Georgije Karslidis povezuje molitvu sa konkretnim odnosom prema bližnjem. Posebno pominjanje udovica i siročadi podseća na brigu o onima koji su ostali bez oslonca i kojima je pomoć često najpotrebnija. Otvorena ruka zato nije samo slika darežljivosti, već poziv da ne okrećemo glavu od tuđe nevolje.
Pouka je kratka, ali ne ostavlja mnogo prostora za izgovore. Molitva se ne meri samo brojem izgovorenih reči. Ona dobija svoj nastavak u onome što smo spremni da učinimo za drugog čoveka. Starac Georgije Karslidis zato molitvu i milostinju stavlja jednu uz drugu, kao dve strane iste hrišćanske odgovornosti.

Poslanica Svetog apostola Pavla Efescima, začalo 216 (1,1-9)
1. Pavle, apostol Isusa Hrista po volji Božijoj, svetima koji su u Efesu, i vernima u Hristu Isusu; 2. blagodat vam i mir od Boga Oca našega i Gospoda Isusa Hrista. 3. Blagosloven Bog i Otac Gospoda našega Isusa Hrista, koji nas je blagoslovio u Hristu svakim blagoslovom duhovnim na nebesima, 4. kao što nas i izabra u Njemu pre postanja sveta da budemo sveti i neporočni pred Njim, u ljubavi,
5. predodredivši nas sebi na usinovljenje kroz Isusa Hrista, po blagonaklonosti volje svoje, 6. na pohvalu slave blagodati svoje, kojom nas oblagodati u Ljubljenome,7. U kome imamo izbavljenje krvlju njegovom, oproštenje grehova po bogatstvu blagodati njegove, 8. koju je preumnožio u nama u svakoj mudrosti i razboritosti, 9. obznanivši nam tajnu volje svoje, po blagovoljenju svom koje unapred odredi u Njemu,
Jevanđelje po Marku, začalo 30. (7,24-30)
24. I ustavši odande otide u krajeve tirske i sidonske, i ušavši u kuću, htede da to niko ne dozna; no nije se mogao sakriti. 25. Jer čuvši za njega žena u čijoj kćeri beše duh nečisti, dođe i pade k nogama njegovim. 26. A ta žena beše neznaboškinja rodom Sirofeničanka, i moljaše ga da istera demona iz kćeri njezine. 27. A Isus joj reče: „Pusti da se najpre deca nahrane; jer nije pravo uzeti hleb od dece i baciti psima.“ 28. A ona odgovori i reče mu: „Da, Gospode, ali i psi ispod trpeze jedu od mrva detinjih.“ 29. I reče joj: „Za ovu reč, idi, izišao je demon iz kćeri tvoje.“ 30. I došavši kući nađe kćer da leži na postelji, a demon beše izišao.
BONUS VIDEO
Veliki srpski svetitelj objašnjava da reč koju hrišćani svakodnevno izgovaraju krije odgovor koji nije samo pitanje znanja, već i način života.
Očajanje može da nas udalji od molitve, ali Sveti Jovan Kronštatski podseća zašto upravo tada ne treba odustati od Gospoda.
Svetac podseća šta treba da sačuvamo u srcu kada od Gospoda tražimo utehu, pomoć i odgovor.
Ova neobična pouka poznatog svetitelja govori o pripremi duše za razgovor sa Bogom i objašnjava zašto nije lako odmah pronaći mir i pažnju čim stanemo pred ikonu.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Brzina, rasuta pažnja i mehaničko izgovaranje reči mogu da udalje um od onoga što usne izgovaraju, a svetitelj savetuje kako da se tome suprotstavimo.
Pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako iskrena molitva i dobra namera mogu doneti utehu i snagu čoveku koji prolazi kroz težak period i pomoći mu da se približi Bogu
Pouka ruskog podvižnika upozorava na opasnost navike i rasutih misli tokom molitve, podsećajući vernike da se prava molitva rađa tek kada u njoj učestvuju i um i duša.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Kada neko više ne želi da bude deo našeg života, insistiranje i pokušaj da ga zadržimo može samo produbiti bol.
Oslovljavanje sveštenih lica mora da bude primereno okolnostima i prilici.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.