Monah iz Manastir Krušedol objavio je 1855. godine zbirku recepata, među kojima je i ovaj koji pokazuje kako se od najskromnijih sastojaka stvara nezaboravan ukus i miris starine
Među dragocenim zapisima naše duhovne i kulinarske tradicije nalazi se i recept jeromonaha Jeroteja iz manastira Krušedol, objavljen u „Srbskom kuvaru“ 1855. godine. U njemu je prebranac opisan kao jednostavno, ali dostojanstveno jelo, u kojem se skromni sastojci pretvaraju u bogatstvo ukusa. Ono što ga izdvaja od savremenih varijanti jeste šafran — začin koji se danas retko koristi u svakodnevnoj kuhinji, a nekada je bio dragoceni deo trpeza. Upravo taj mirisni prah unosi u prebranac toplinu i svečani dah starine, podsećajući da su i najskromnija jela mogla biti pripremljena s ljubavlju i dostojanstvom koje priliči svetinji.
Sastojci:
3–4 šolje lepog, krupnog pasulja
do kilogram crnog luka
ulje
so
biber
malo šafrana
Priprema:
Dobro prokuvajte pasulj, ali ne do kraja. U međuvremenu naseckajte luk na rebarca. U posudu u kojoj ćete peći slažite red pasulja, red luka, zatim prelijte uljem, posolite i poprašite biberom i šafranom. Postupak ponavljajte dok ne utrošite sve sastojke, s tim da na vrhu bude sloj pasulja. Dodajte šolju ili dve tople supe ili vode. Pecite u vreloj rerni oko četrdeset minuta, dok jelo ne dobije bogatu boju i miris.
Monaško jelo koje se lako priprema dokaz je da i posna kuhinja može biti sočna i ukusna. Savršen spoj prirodnih sastojaka bogatih aroma donosi puni ukus i duh tradicije na vašu trpezu.
U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.
Recept iz 1855. godine jeromonaha Jeroteja otkriva kako jednostavni sastojci mogu stvoriti jelo puno domaće topline i tradicije – idealno za dane koji nisu posni.
Saznajte kako su monasi manastira Krušedol spremali ovo posno jelo zabeleženo još 1855. godine i zašto ga i danas smatraju hranom koja donosi blagoslov i mir u svakom domu.
U pojedinim krajevima Srbije još se priprema ovaj neobični prebranac, čija slatka nota i prepečena slanina stvaraju spoj koji budi sećanja i menja sve što ste mislili da znate o ovom jelu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.