Monah iz Manastir Krušedol objavio je 1855. godine zbirku recepata, među kojima je i ovaj koji pokazuje kako se od najskromnijih sastojaka stvara nezaboravan ukus i miris starine
Među dragocenim zapisima naše duhovne i kulinarske tradicije nalazi se i recept jeromonaha Jeroteja iz manastira Krušedol, objavljen u „Srbskom kuvaru“ 1855. godine. U njemu je prebranac opisan kao jednostavno, ali dostojanstveno jelo, u kojem se skromni sastojci pretvaraju u bogatstvo ukusa. Ono što ga izdvaja od savremenih varijanti jeste šafran — začin koji se danas retko koristi u svakodnevnoj kuhinji, a nekada je bio dragoceni deo trpeza. Upravo taj mirisni prah unosi u prebranac toplinu i svečani dah starine, podsećajući da su i najskromnija jela mogla biti pripremljena s ljubavlju i dostojanstvom koje priliči svetinji.
Sastojci:
3–4 šolje lepog, krupnog pasulja
do kilogram crnog luka
ulje
so
biber
malo šafrana
Priprema:
Dobro prokuvajte pasulj, ali ne do kraja. U međuvremenu naseckajte luk na rebarca. U posudu u kojoj ćete peći slažite red pasulja, red luka, zatim prelijte uljem, posolite i poprašite biberom i šafranom. Postupak ponavljajte dok ne utrošite sve sastojke, s tim da na vrhu bude sloj pasulja. Dodajte šolju ili dve tople supe ili vode. Pecite u vreloj rerni oko četrdeset minuta, dok jelo ne dobije bogatu boju i miris.
Monaško jelo koje se lako priprema dokaz je da i posna kuhinja može biti sočna i ukusna. Savršen spoj prirodnih sastojaka bogatih aroma donosi puni ukus i duh tradicije na vašu trpezu.
U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
Reči velike ruske svetiteljke zapisane su u njenom žitiju, a ono što je rekla pred smrt decenijama kasnije dobilo je potpuno novo značenje, kada su hiljade vernika počele da dolaze na mesto gde počivaju njene mošti.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
Pored mitropolita povređeni su i sveštenik i dvoje volontera Patrijaršijske humanitarne misije, dok je patrijarh Kiril izrazio zabrinutost zbog napada na hram.