NJIMA SE MOLI AKO IMATE NESANICU, A I PRI OSVEĆENJU VODE! Sutra slavimo Svete besrebrenike Kira i Jovana!
Ovi svetitelji nisu bili braća po krvi, ali su bili braća po duhu.
Teodor Stratilat bio je rimski vojvoda, u vojsci cara Likinija, i gradonačelnik grada Iraklije.
Srpska pravoslavna crkva 21. februara proslavlja Svetog velikomučenika Teodora Stratilata.
Teodor Stratilat bio je rimski vojvoda, u vojsci cara Likinija, i gradonačelnik grada Iraklije. Teodor je zbog nesuglasica u vezi sa religijskim opredeljenjem cara Likinija kažnjen mučenjem i smrću.
Poznat je po tome što je razrušio idole od srebra i zlata, i podelio komade od njih siromašnim ljudima. Takođe je preobratio mnoge ljude u hrišćanstvo, i pozvao samoga cara Likinija da se odrekne svoje vere i prihvati Hristovo učenje.
Zbog svega ovoga je jezivo mučen. Ostalo je zabeleženo da je "šiban" - 600 udaraca po leđima i 500 po trbuhu - razapet na krst, gađan strelama i najzad posečen mačem.
Prema predanju, dok su ga mučili sve vreme je govorio: "Slava tebi Bože moj, slava ti!"
Teodor je umro 8. februara 319. godine u tri sata posle podne.
Njegove mošti su prenete iz Evhaite u Carigrad i sahranjene u crkvi Vlaherni.
Teodor Stratilat je zaveštao pri stradanju, svome slugi Varu: "Telo moje", rekao je, "položi u Evhaiti na imanju mojih predaka".
Sveti Anastasije Sinajski zapisao je: u mestu Karsatu blizu Damaska bila je jedna crkva u ime svetog Teodora Stratilata. Kada su Saraceni pokorili Damask, jedna grupa Saracena sa ženama i decom nastanila se u toj crkvi.
Na zidu je bila freska Svetog Teodora. Jedan Saracen je gađao strelom u lik svetiteljev. U hrišćanskoj tradiciji pominje se da je tada potekla krv iz freske. Uskoro posle toga cela ta grupa Saracena je umrla tu u crkvi.
Sveti Anastasije tvrdi, da je on lično bio u toj crkvi, video lik svetiteljev na dvoru i tragove od krvi.
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 8. februara i 8. juna po crkvenom, a 21. februara i 21. juna po gregorijanskom kalendaru.
Tropar - Sveti Teodor Stratilat (glas 4):
Mudrim vojevanjem za istinu, mučeniče, bio si dobri vojvoda nebeskog Cara, Sveti Teodore. Oružjem vere naoružavao si se mudro i pobedio vojske demona, i pokazao si se kao pobedonosni stradalac: Zato te sa verom uvek proslavljamo.
Ovi svetitelji nisu bili braća po krvi, ali su bili braća po duhu.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Kada je sudija video koliko je lepa, poželeo je da mu ona bude žena, što je ona kategorički odbila.
Tokom celog stradanja, kako se u crkvenom predanju navodi, neprestano je uznosio molitvu: "Slava Tebi, Bože moj, slava ti!“
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Prema Svetom pismu i crkvenom predanju, njegovo rođenje bilo je unapred najavljeno.
Vaspitavana u hrišćanskom duhu, čuvala je devičku čistotu, celomudrenost i veru, smatrajući da je najveće bogatstvo služiti Gospodu.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po starom i praznik Prepodobnog Tome Maleina po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Benedikta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Prema Svetom pismu i crkvenom predanju, njegovo rođenje bilo je unapred najavljeno.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Ovaj hram danas je pod zaštitom države i uživa status kulturnog dobra.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.