UBILI SU GA U OLTARU DOK JE BOGOSLUŽIO: Danas slavimo Svetog sveštenomučenika Avtonoma
Njegove mošti pronađene su dva veka nakon stradanja, a predanje svedoči o isceljenjima koja su se dogodila pred njima.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Srpska pravoslavna crkva 4. oktobra obeležava Odanije Vozdviženja Časnog krsta i proslavlja Svetog apostola Kodrata, jednog od Sedamdesetorice apostola i učenika velikih Hristovih apostola. Njegov život bio je posvećen propovedanju Jevanđelja i svedočenju hrišćanske vere u svetu u kojem je hrišćanstvo još bilo izloženo progonima.
Sveti Kodrat propovedao je Jevanđelje u Atini, gde je posle Svetog Publija postao episkop, a kasnije je služio kao episkop u Magneziji. Bio je veoma obrazovan i poznavao je svetovnu mudrost, ali je istovremeno bio ispunjen blagodaću Duha Svetoga. Upravo spoj znanja, vere i hrabrosti omogućio mu je da ljudima govori o Hristu na način koji je dopirao do njihovih srca.
U njegovo vreme Atina i drugi gradovi u kojima je propovedao bili su snažno obeleženi mnogoboštvom. Sveti Kodrat je zato pred sobom imao težak zadatak: da ljudima koji su vekovima poštovali mnoge bogove objavi veru u jednog Boga i pozove ih da prihvate Jevanđelje Isusa Hrista.
Žitije Svetog apostola Kodrata opisuje njegovu misiju slikom jutarnje zvezde koja se pojavljuje među oblacima. Tom slikom dočarana je svetlost Jevanđelja koju je apostol donosio ljudima koji još nisu poznavali hrišćansku veru.
Sveti Kodrat nije propovedao samo rečima. Njegovo svedočenje bilo je povezano sa životom i delima. Propovedao je Hrista, rušio uticaj idolopoklonstva i pozivao ljude da napuste mnogobožačke običaje i prihvate hrišćansku veru.
Zbog toga je naišao na snažno protivljenje. Oni koji su se protivili hrišćanstvu nisu prihvatili njegovu propoved, već su ga najpre tukli kamenjem, a zatim bacili u tamnicu. Tamo mu nisu davali ni hranu, ali Sveti Kodrat nije odustao od vere koju je propovedao.
U tamnici je i skončao svoj zemaljski život, ostavši veran Hristu do kraja. Crkva ga zato pamti kao apostola koji nije uzmakao pred stradanjem i pritiscima, već je istrajao u svedočenju Jevanđelja.
Posebno mesto u životu Svetog apostola Kodrata zauzima njegova odbrana hrišćanske vere, koju je predao rimskom caru Adrijanu. U njoj je branio hrišćane i njihovo pravo da žive u skladu sa svojom verom.
Prema crkvenom predanju, njegova odbrana ostavila je snažan utisak na cara, koji je potom naredio da se hrišćani ne gone bez konkretne krivice. Iako se progoni time nisu zauvek završili, ovaj događaj pokazuje koliko je Sveti Kodrat bio spreman da javno i argumentovano govori u odbranu hrišćanske vere.
Njegov primer i danas podseća vernike da vera nije samo pitanje ličnog uverenja, već i spremnosti da se ono što je čovek prihvatio kao istinu potvrdi sopstvenim životom. Sveti apostol Kodrat ostao je veran Hristu i onda kada ga je ta vernost vodila na stradanje.
BONUS VIDEO
Njegove mošti pronađene su dva veka nakon stradanja, a predanje svedoči o isceljenjima koja su se dogodila pred njima.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 10. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Crkva 6. oktobra slavi praznik začeća Preteče Gospodnjeg, sina Zaharije i Jelisavete.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.
Pouka velikog svetitelja usmerava pažnju na slobodu izbora, ličnu odgovornost i mogućnost povratka Gospodu čak i posle pada.