U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
Na Balkanu, gde se ukrštaju mnoge tradicije, pita zauzima posebno mesto u ishrani - od svakodnevne trpeze do prazničnih gozbi. U srpskoj kulturi ona je postala gotovo simbol domaće kuhinje, jer se od najstarijih vremena pripremala u različitim prilikama, uvek sa naglašenim osećajem zajedništva i topline doma.
Pravoslavni postovi posebno su oblikovali recepte, dajući prednost jednostavnim, ali hranljivim i ukusnim jelima. Tako se razvila i bogata riznica slanih i slatkih pita. Gotovo da nema domaćinstva koje nema svoj način pripreme, što je i razlog zašto postoji bezbroj varijacija - od pita sa sirom, krompirom, kupusom, do onih sa orasima, suvim voćem ili medom.
Ipak, posebno je dragoceno kada se pronađe zapis star više od jednog veka. On ne nosi samo uputstvo za pripremu, već i sećanje na vreme kada je hrana bila u tesnoj vezi sa molitvom, crkvenim kalendarom i skromnim, ali blagoslovenim životom.
Ovaj recept za srpsku pitu od badema iz Srpskog kuvara jeromonaha Jerotija Draganovića iz Manastira Krušedola, štampanog u Novom Sadu još 1855, svedoči o čuvanju izvornog duha srpske trpeze i pravoslavnog posta. U njemu prepoznajemo ne samo recept, već i podsećanje da u skromnosti i jednostavnosti leži istinska snaga i blagodat, naročito kada je hrana nastajala u dodiru sa molitvom i duhovnim životom.
Freepik/8photo
Badem je osnovni sastojak ove slatke, posne pite
Sastojci:
500 grama kora za pitu
250 grama oljuštenog i sitno seckanog badema
150 grama suvog grožđa
100 grama šećera u prahu
2 kašike posnog margarina ili ulja
vanila
Priprema:
Smešajte sve sastojke pa filujte i savijajte dve po dve kore do kraja i slažite ih u namašćen pleh. Zapecite u vreloj rerni oko pola sata. Kad se prohladi, isecite pitu i poprašite prah šećerom.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.
Skromni sastojci pretvaraju se u kremasto čudo – otkrijte recept koji monasi pripremaju u vreme posta, a koji će postati omiljeni desert i u vašem domu.
Svetitelj blagosti i praštanja, nepravedno gonjen, danas je utočište svim pravoslavnim vernicima koji nose nevidljivi teret - a ovaj dan mnogi smatraju presudnim.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Oba stručnjaka u svom radu ukazuju na duhovne uzroke mnogih neurotičnih stanja i nude alternativni pristup koji, prema njihovim tvrdnjama, mnogima donosi olakšanje i unutrašnji mir.
U besedi za 24. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da istinsko oslobođenje nije u delima, već u milosti koja nas vodi iz tame u Carstvo Božje
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Recept iz vremena kada se sve spremalo bez žurbe ponovo osvaja — zahvaljujući bogatom nadevu, toploj čokoladnoj glazuri i uspomenama koje mirišu na maslo.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Dobrija Radović, pesnik i potomak znamenite moračke porodice, upokojio se na praznik Svetog Arhangela Mihaila, ostavljajući za sobom sećanje koje ostaje među zavičajnim stazama njegovog roda.
Liturgijskim sabranjem vladika, sveštenstva i vernika obeleženo je 180 godina od osvećenja hrama, a bratstvo predvođeno starešinom protojerejem Bogoljubom Ostojićem saopštilo je odluku koja će se dugo pamtiti.