Bez jaja i putera, a pun bogatog ukusa – isprobajte jednostavan kolač koji donosi mir, radost i nežnu slast u dane posta na ulju.
Post nije vreme potpunog uskraćivanja, već uzdržanja i prilika da se kroz jednostavnost ukusa dotaknemo dubine života i osetimo istinsku radost u malim stvarima. Sa Svete gore, gde monasi vekovima neguju skromnost i u hrani i u mislima, dolazi i ovaj posni čokoladni kolač – nežan podsetnik da i bez jaja, putera, mleka i raskoši, možemo okusiti slast. Kada ovakav kolač podelimo sa bližnjima, u tišini ili uz blagu reč, on postaje više od običnog slatkog zalogaja – postaje znak zahvalnosti, mira i unutrašnje utehe koja greje dušu.
Shutterstock/Africa Studio
Svetogorski čokoladni kolač, idealna poslastica u dane posta na ulju
Priprema:
Zagrejte rernu na 180°C. U velikoj posudi pomešajte brašno, šećer, kakao, sodu bikarbonu i so. Dodajte vodu, maslinovo ulje, sirće i vanilu. Mešajte lagano dok se smesa ne ujednači i dok ne nestanu grudvice.
Sipajte smesu u blago nauljen pleh. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni oko 30–35 minuta, ili dok čačkalica zabodena u sredinu kolača ne izađe čista. Ostavite kolač da se ohladi pre služenja.
Savet monaha:
Kolač možete posuti malo prah šećerom ili ga poslužiti uz posni čokoladni preliv ako želite nešto efektnije.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
Spoj drevne jednostavnosti i savremenog ukusa donosi vam osvežavajući sladoled od zelenog čaja i puter-keksova – pripremljen po nadahnuću svetogorskih trpeza, bogat aromom i blagodetima za zdravlje.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.
Đakon iz Katane prošao je kroz tamnicu, gladovanje i surovo mučenje, ali ono što je učinio neposredno pre smrti ostalo je zabeleženo kao snažno svedočanstvo vere u Hrista.
Ruski duhovnik upozorava na trenutak kada nevolja postane toliko teška da čovek počne da gubi oslonac i otkriva zašto upravo tada treba biti posebno oprezan sa onim što se događa u njegovim mislima.
U saopštenju se ističu brak, porodica i vaspitanje dece kao vrednosti koje treba čuvati, uz jasan apel da eventualno okupljanje ne preraste u vređanje, podele i sukobe.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Zapis iz „Svetogorskog kuvara“ monaha Onufrija otkriva kako kombinacija spanaća, oraha i tahinija stvara jelo koje iznenađuje i ukusom i jednostavnošću, posebno u danima posta na vodi.
Bratstvo čuva posebnu recepturu vaskršnje pogače koja spaja bogate mirise pomorandže, začina i putera, dok način pripreme otkriva zašto ovaj hleb zauzima važno mesto na monaškoj prazničnoj trpezi.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Probajte varivo od zrelog boba po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za nedelju i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika i arhiđakona Lavrentija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Irinej. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Ruže Limske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka optinskog starca o fariseju i mitaru pokazuje zašto je svest o sopstvenoj grešnosti dragocenija od uverenja da smo bolji od drugih i zbog čega bez nade u Božiju milost nema pravog puta ka spasenju.