Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.
Među manastirskim zidinama, gde se svaka molitva pretače u delo ljubavi i svaka trpeza postaje blagoslov, nastaju i recepti koji nadmašuju puku hranu. Mati Atanasija iz manastira Rukumija podelila je svoj originalni recept za posnu tortu od vina – jednostavnu, mirisnu i duboko simboličnu. U njoj se prepliću darovi zemlje i ruke monahinje koja zna da i u postu, kada duh traži smirenje, duša može da se obraduje ukusom, dok se srce podseća da je svaka hrana – dar Božiji.
Sastojci:
1 šolja belog vina (graševina)
1 šolja meda
1 šolja ulja (maslinovo ili drugo po želji)
1 kašičica praška za pecivo (rastvorenog u malo kisele ili mineralne vode)
muskatni oraščić (prstohvat)
1 kesica vanilin šećera
malo soli
malo ruma
brašno po potrebi (manje nego količina vina; testo treba da bude tečno)
Shutterstock/5 second Studio
Za pripremu ove torte možete koristiti bilo koji domaći džem, a najbolje je od šljiva
Priprema:
Najpre dodajte med u posudu za mešanje. Dobro ga pokupite plastičnom kašikom sa zidova šolje. Dodajte vino i ulje, pa sve zajedno promešajte.
U posebnoj čašici rastvorite prašak za pecivo u malo kisele ili mineralne vode, pa ga dodajte smesi. Ubacite prstohvat soli, malo ruma, vanilin šećer i prstohvat rendanog muskatnog oraščića. Na kraju, postepeno dodajte brašno. Testo treba da bude tečno, pa brašna dodajte po osećaju – manje nego količina vina.
Smesu sipajte u podmazan i brašnom posut pleh ili kalup i pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 30 minuta, ili dok čačkalica/viljuška ubodena u sredinu ne izađe suva.
Dok se biskvit peče i širi prijatan miris, pripremite glazuru. U manji lončić sipajte 2 dl belog vina i dodajte manju šoljicu šećera. Stavite na laganu vatru.
Kada se šećer otopi, dodajte pola kesice želatina uz stalno mešanje dok se ne zgusne. Na kraju dodajte kap maslinovog ulja radi sjaja. Pečeni biskvit premažite debljim slojem džema. Prelijte pripremljenom glazurom od vina i želatina, kako biste upotpunili ukuse i zaokružili tortu.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Poslastica koju svetogorska bratija priprema u dane kada je dozvoljen mrs, mnogo je više od slatkiša — to je molitva pretočena u zalogaj, tihi poziv da i kroz kuhinju budemo bliže Bogu.
Spoj drevne jednostavnosti i savremenog ukusa donosi vam osvežavajući sladoled od zelenog čaja i puter-keksova – pripremljen po nadahnuću svetogorskih trpeza, bogat aromom i blagodetima za zdravlje.
Sa bogatim slojevima keksa, voća i glazure od posne čokolade, ovaj desert ne samo da poštuje pravila posta, već ih pretvara u pravu rapsodiju ukusa. Jednom kada je probate, pravićete je i van posta.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Monahinja Atanasija u knjizi „Ko postii dušu gosti“ otkriva korak po korak pripremu posne poslastice na vodi čiji svaki zalogaj postaje nežan i raskošan doživljaj.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.