Sa bogatim slojevima keksa, voća i glazure od posne čokolade, ovaj desert ne samo da poštuje pravila posta, već ih pretvara u pravu rapsodiju ukusa. Jednom kada je probate, pravićete je i van posta.
U danima posta, kada se duša smiruje, a telo uzdržava, i trpeza poprima drugačiji ton – jednostavniji, ali ništa manje bogat. Pravoslavni post nas ne lišava radosti, već nas poziva na umerenost, sabranost i zahvalnost. U tom duhu, posne poslastice postaju izraz ljubavi i pažnje – dar koji delimo s bližnjima, ne narušavajući svetost posta. Ova posna keks torta, obogaćena voćem, blagim kremom i čokoladnom glazurom, savršen je primer kako i u skromnosti možemo pronaći slast i lepotu, dostojnu trpeze koja bdi nad verom i molitvom.
Sastojci:
500 g četvrtastog posnog keksa
3–4 veće jabuke
1 limun – sok i kora
1 kg banana
750 g posnog margarina
1 šolja (2 dl) šećera u prahu
2–3 pudinga od vanile
1–1,5 l vode
3 kašike prah šećera
200 g kristal-šećera
skuvana kafa (za natapanje keksa)
šećerne perle
Za posnu čokoladnu glazuru:
200 g posne crne čokolade
4 kašike ulja
2 kašike vode
shutterstock.com/NoirChocolate
Ova lagana posna torta idealna je za nedeljne trpeze tokom posta ili slavska posluženja
Priprema:
Oguljene jabuke narendati i staviti u dublju posudu. Dodati rendanu koru i sok od limuna. Umešati izgnječene banane. Dodati 500 g penasto umućenog posnog margarina sa šoljom šećera u prahu i vanilin šećerom. Dobro umutiti da se dobije ujednačena, kremasta smesa.
Puding od vanile skuvati u vreloj vodi sa 3 kašike prah šećera. Ostaviti da se prohladi. Umutiti 250 g margarina sa 200 g kristal-šećera i dodati u prohlađen puding. Dobro sjediniti u kompaktnu, penastu smesu.
Keks umakati u mlaku kafu, pa slagati red po red u dublju tacnu. Na svaki red keksa naneti sloj banana-jabuka kreme, zatim tanji sloj pudinga. Ponavljati postupak dok se ne utroši sav pripremljeni materijal. Završiti redom keksa.
Priprema čokoladne glazure:
Na pari ili na veoma laganoj vatri otopiti 200 g posne crne čokolade. Dodati 4 kašike ulja i 2 kašike vode. Mešati dok se sve lepo ne sjedini i ne dobije sjajna, glatka glazura. Ostaviti da se glazura kratko prohladi, ali da ostane tečna. Preliti glazuru preko poslednjeg reda keksa i pažljivo je razmazati špatulom. Prekriti tortu providnom folijom i ostaviti je u frižideru da se dobro stegne – idealno preko noći.
Saveti za serviranje:
Pre služenja, tortu možete posuti šarenim šećernim perlama. Ova lagana posna torta idealna je za nedeljne trpeze tokom posta, slavska posluženja ili bilo koji trenutak kada želite slatko, ali u duhu skromnosti i duhovne sabranosti.
Spoj prirodnih sastojaka, voćne svežine i blagotvornih orašastih plodova donosi posnu poslasticu koja hrani i telo i dušu. Isprobajte recept koji oduševljava jednostavnošću i bogatstvom ukusa!
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Skromni sastojci pretvaraju se u kremasto čudo – otkrijte recept koji monasi pripremaju u vreme posta, a koji će postati omiljeni desert i u vašem domu.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
U slojevima mesa, testenine i zapečenog sira krije se jelo koje je nastajalo u danima kada nema posta, skromno, zasitno i duboko ukorenjeno u ritam života ravnice.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.