Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Miris topljene čokolade i tiho zveckanje bakinih posuda u kuhinji vraćaju nas u neko jednostavnije vreme, kad su se kolači pravili iz srca, a ne po trendovima. U toj maloj, uvek toplinom ispunjenoj i blago osvetljenoj kuhinji bake su s ljubavlju stvarale čuda od svega nekoliko sastojaka.
Među takvim poslasticama poseban status imao je jedan skroman, ali čudesno ukusan čokoladni kolač — mekan, bogat, topao, baš kao zagrljaj. Nije bilo ni miksera ni skupih sastojaka, samo čokolada, jaja i veština prenesena sa generacije na generaciju. Danas vam donosimo upravo taj recept: bakin čokoladni kolač od samo dva sastojka, koji će vas, zalogaj po zalogaj, vratiti u detinjstvo.
Sastojci:
4 jajeta
240 g čokolade
Shutterstock/Elena Veselova
Ako ovaj bakin čokoladni kolač pukne po sredini ili se malo spusti — ne brinite
Priprema:
Najpre zagrejte rernu na 170 stepeni i pripremite kalup prečnika 15–18 cm tako što ćete ga nežno premazati uljem — baš kao što su to nekada radile naše bake, bez žurbe. Jaja neka budu sobne temperature, jer tako će se lepše sjediniti sa ostalim sastojcima. Pažljivo razdvojite žumanca od belanaca, a čokoladu sitno naseckajte, kao da spremate sitne komadiće radosti.
Čokoladu otopite na pari, uz povremeno mešanje, dok ne postane glatka i svilenkasta. Belanca umutite u čvrst šam, onako da posuda može da se okrene a da ne ispadne — kako su nas učile bake. Otopljenoj čokoladi dodajte žumanca i lagano promešajte.
Zatim, uz mnogo pažnje, umešajte polovinu umućenih belanaca. Kada se smesa sjedini, dodajte i preostali šam, mešajući nežno, kružnim pokretima, kako bi kolač ostao vazdušast i mekan. Sipajte smesu u kalup, blago ga lupnite o sto da izbiju mehurići, i stavite kolač u rernu.
Pecite ga 30–40 minuta, a da li je gotov proverite čačkalicom — ako izađe čista, spreman je. Ostavite ga da se ohladi, pa pažljivo izvadite iz kalupa. Ako pukne po sredini ili se malo spusti — ne brinite. Upravo to mu daje šarm domaće, iskrene poslastice koja miriše na detinjstvo.
Ovaj domaći kolač od jagoda ne pripada eri brzih recepata – priprema se s pažnjom i ljubavlju, baš kao što su to radile naše bake, a rezultat je desert koji osvaja već na prvi zalogaj.
Palačinke od krompira, pržene na masti i punjene džemom, vraćaju duh detinjstva i toplinu doma u svaki zalogaj – naučite kako da ih pripremite po starinskom receptu koji se prenosi s kolena na koleno.
Slatko od jagoda nije samo poslastica — to je toplina bakinog glasa, miris detinjstva i poruka da ste dobrodošli. Donosimo vam tradicionalni recept sa svim tajnama koje domaćice prenose generacijama: kako da sirup „vuče“, a jagode ostanu cele.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Zaboravite na sate sušenja u rerni — uz samo jedno jaje, malo šećera i mikrotalasnu rernu, dobićete savršeno hrskave zalogaje koji podsećaju na bakin dom i onu tihu sreću nedeljnih popodneva.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
U prisustvu sveštenstva, majstora i meštana završen važan korak u izgradnji crkve, a poruke vladike ukazale na značaj istrajnosti, vere i dela koja, kako je naglasio, imaju trajnu vrednost i ne prolaze s vremenom.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Dekapolita po starom i Svetog proroka Jeremiju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog Josifa Radnika, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.