Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Miris topljene čokolade i tiho zveckanje bakinih posuda u kuhinji vraćaju nas u neko jednostavnije vreme, kad su se kolači pravili iz srca, a ne po trendovima. U toj maloj, uvek toplinom ispunjenoj i blago osvetljenoj kuhinji bake su s ljubavlju stvarale čuda od svega nekoliko sastojaka.
Među takvim poslasticama poseban status imao je jedan skroman, ali čudesno ukusan čokoladni kolač — mekan, bogat, topao, baš kao zagrljaj. Nije bilo ni miksera ni skupih sastojaka, samo čokolada, jaja i veština prenesena sa generacije na generaciju. Danas vam donosimo upravo taj recept: bakin čokoladni kolač od samo dva sastojka, koji će vas, zalogaj po zalogaj, vratiti u detinjstvo.
Sastojci:
4 jajeta
240 g čokolade
Shutterstock/Elena Veselova
Ako ovaj bakin čokoladni kolač pukne po sredini ili se malo spusti — ne brinite
Priprema:
Najpre zagrejte rernu na 170 stepeni i pripremite kalup prečnika 15–18 cm tako što ćete ga nežno premazati uljem — baš kao što su to nekada radile naše bake, bez žurbe. Jaja neka budu sobne temperature, jer tako će se lepše sjediniti sa ostalim sastojcima. Pažljivo razdvojite žumanca od belanaca, a čokoladu sitno naseckajte, kao da spremate sitne komadiće radosti.
Čokoladu otopite na pari, uz povremeno mešanje, dok ne postane glatka i svilenkasta. Belanca umutite u čvrst šam, onako da posuda može da se okrene a da ne ispadne — kako su nas učile bake. Otopljenoj čokoladi dodajte žumanca i lagano promešajte.
Zatim, uz mnogo pažnje, umešajte polovinu umućenih belanaca. Kada se smesa sjedini, dodajte i preostali šam, mešajući nežno, kružnim pokretima, kako bi kolač ostao vazdušast i mekan. Sipajte smesu u kalup, blago ga lupnite o sto da izbiju mehurići, i stavite kolač u rernu.
Pecite ga 30–40 minuta, a da li je gotov proverite čačkalicom — ako izađe čista, spreman je. Ostavite ga da se ohladi, pa pažljivo izvadite iz kalupa. Ako pukne po sredini ili se malo spusti — ne brinite. Upravo to mu daje šarm domaće, iskrene poslastice koja miriše na detinjstvo.
Ovaj domaći kolač od jagoda ne pripada eri brzih recepata – priprema se s pažnjom i ljubavlju, baš kao što su to radile naše bake, a rezultat je desert koji osvaja već na prvi zalogaj.
Palačinke od krompira, pržene na masti i punjene džemom, vraćaju duh detinjstva i toplinu doma u svaki zalogaj – naučite kako da ih pripremite po starinskom receptu koji se prenosi s kolena na koleno.
Slatko od jagoda nije samo poslastica — to je toplina bakinog glasa, miris detinjstva i poruka da ste dobrodošli. Donosimo vam tradicionalni recept sa svim tajnama koje domaćice prenose generacijama: kako da sirup „vuče“, a jagode ostanu cele.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Zaboravite na sate sušenja u rerni — uz samo jedno jaje, malo šećera i mikrotalasnu rernu, dobićete savršeno hrskave zalogaje koji podsećaju na bakin dom i onu tihu sreću nedeljnih popodneva.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Iz knjige „Pravoslavni posni kuvar“ Nade Marković donosimo recept za drugačiji posni obrok na ulju, u kojem se prokelj obavijen hrskavim testom pretvara u ukusno jelo jednostavne pripreme.
Iz starih zapisa pronađenih u manastiru Dragović stigao je recept za neobičnu poslasticu koja otkriva kako su se nekada od jednostavnih sastojaka stvarali ukusi dostojni svečane trpeze.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.
U pouci za petak 4. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohriski i Žički upozorava na opasnost pogrešnih izbora i podseća da se vrednost puta vidi po cilju kojem vodi, a ne po prolaznom uspehu.